Sredinom rujna, Vransko jezero zrcali stotine krila u letu, a zrak je ispunjen pjesmom čaplji, liski, brojnih patki, riječnih galebova i drugih ptica selica. Upravo ovaj lokalitet, koji ima i orintološki rezervat, jedno je od najvažnijih hrvatskih odmarališta ptica selica na putu prema jugu. Tijekom ovog razdoblja, ptice se zaustavljaju kako bi se odmorile i obnovile energiju prije nastavka migracije. Vransko jezero smješteno je na prostoru nekadašnje velike močvare, koja se prostirala sve do Svetog Filip i Jakova, priča nam Ivana Cerovečki iz Parka prirode Vransko jezero.
- Močvarni prostor, nekad poznat pod imenom Vransko blato, bio je puno veći. Za vrijeme mletačke vladavine, plemićka obitelj Borelli imala je vranski posjed. U to su doba močvare bile smatrane izvorom bolesti, pa su Borelliji odlučili taj prostor pretvoriti u obradivo polje. Upravo zato upustili su se u veliki pothvat, isušivanje Vranskog blata – kaže stručnjakinja.
Bogata povijest jezera
Na južnom dijelu jezera, u blizini Prosike i Pirovca, počeli su kopati kanal koji je trebao povezati more i jezero, a sve se radilo ručno, pa je to bio dugotrajan proces, saznajemo o fascinantnoj povijesti ovoga kraja.
- Radovi su trajali čak 18 godina. Koristili su i barut kako bi probili prirodnu barijeru između mora i jezera. Uslijed tog pothvata razina vode pala je za tri metra, a dodatnim kanalima isušeno je još polja. Poljoprivreda je doživjela procvat, ali je takvo isušivanje imalo poguban učinak na biološku raznolikost jezera. Jedino što je ostalo očuvano jest ovaj mali dio močvare koji je upravo zbog toga proglašen posebnim ornitološkim rezervatom – govori Cerovečki, upućujući nas da je danas na Vranskom jezeru zabilježeno preko 260 vrsta ptica.
Zaštitni znak parka je čaplja danguba, i to ne zato što joj je ime neobično, već zato što je ovo jedino stalno gnjezdilište u priobalnom dijelu Hrvatske. Osim ptica, Vransko jezero bogato je ribljim i biljnim svijetom. Od autohtonih vrsta u jezeru obitava jegulja, koja je zakonom zaštićena i ne smije se loviti. Ribe kao što su šaran ili babuška unesene su u jezero kasnije.
- Više od 25 vrsta riba danas živi u jezeru, a ribiči osobito hvale vranskog šarana. Ipak, bioraznolikosti prijeti problem zamućivanja vode i nestanak algi kojima se hrane ptice poput liski, pa je njihova populacija značajno opala. Biljni svijet obuhvaća i trsku, iznimno važnu za ptice jer im pruža sklonište i mjesto za gniježđenje. Na području Kamenjaka raste bogata vegetacija makije s mnoštvom ljekovitih biljaka poput smilja ili drenjine, a uz crkvicu se nalazi mali botanički vrt. Životinjski svijet dopunjuju barske kornjače, vretenca, kukci te rijetke vrste zmija. One su većinom bezopasne, dok je jedini otrovni poskok, koji živi na kamenitijim dijelovima – govori Cerovečki.
Brojne kulture u jednome kraju
Osim prirodnih vrijednosti, oko Vranskog jezera nalaze se i brojna arheološka i kulturna nalazišta. Na prostoru parka otkrivene su dvije kule, a istraživanja se provode kontinuirano svake godine. U blizini se nalazi i Maškovića han, turska palača iz 17. stoljeća, danas obnovljena i prenamijenjena u hotel i restoran. Povijesna baština uključuje i niz obrambenih zidova iz mletačkih vremena, kao i tragove starijih naselja.
Na vidikovcu Kamenjak, smještenom kao stražar nad sjevernim dijelom Vranskog jezera, vodeni svijet se otvara poput raskošne akvarelne slike. S visine se prostire beskrajna plava površina jezera, s njegovim plićacima i tršćacima, gdje čaplje i lisice traže svoj mir u zoru i sumrak. Iza njega se pak vidi more, naziru se siluete prekrasnih Kornata, kao i obrisi pitomih obalnih sela.
Osim Vranskog jezera, zadarsko zaleđe nudi čitav niz skrivenih ljepota koje otkrivaju autentični duh Dalmacije, daleko od buke obalne vreve i turističkih gužvi. Ovaj krajolik, gdje se planine lagano spuštaju u polja i rijetke šumske oaze, čuva ne samo prirodne resurse nego i bogatu kulturnu baštinu, stare običaje i okuse koji pričaju priče o stoljećima života u skladu s prirodom. Zadarsko zaleđe je mjesto gdje se prošlost osjeća u kamenu starim selima, a sadašnjost u mirisu lavande, maslina i svježeg domaćeg sira.
Jedna od najvažnijih lokacija je svakako Nacionalni park Paklenica, smješten u rubnom dijelu planinskog masiva Velebita. Njegove kanjone, Vertikala i Velika Paklenica, idealne su za planinare, penjače i ljubitelje prirode. Kroz guste šume crnog bora i hrasta, te među vapnenačkim stijenama koje se uzdižu do stotina metara, proteže se mreža staza i skrivenih vidikovaca. Paklenica nije samo prirodni fenomen; ona je mjesto gdje se osjeća snaga vjetra i miris borovine, gdje se ptice gorske i močvarne vrste susreću, a rijeke i potoci šapuću o starim vremenima.
Čarobni prizori zelenih kanjona
Središte zadarskog zaleđa čine i mjesta poput Gračaca, Obrovca i Benkovca, svako sa svojom osobnošću i pričom. U ovim mjestima kultura hrane i lokalnih proizvoda zadržala je autentičnost koju rijetko gdje danas možemo pronaći. Masline koje se beru ručno, ulje koje nosi okus kamenitih padina, med koji miriše na cvjetove planinskih livada i domaći sirevi, sve je to odraz povezivanja čovjeka s prirodom. U zaleđu se proizvode i autohtone sorte vina, često iz mini vinarija koje su otvorene za posjetitelje, a svaka boca nosi karakter tog kraja, miris zemlje, sunce i vjetar koji su je hranili.
Ne smijemo zaboraviti ni značaj rijeka Zrmanje i Krke, koje teku kroz zaleđe i nude čarobne prizore zelenih kanjona, slapova i čistih jezera pogodnih za kanuing, ribolov ili jednostavno uživanje u miru i tišini. Kanjon Zrmanje, s posebno slikovitim mostovima i stijenama koje odražavaju sunce, idealan je za fotografe i prirodoslovce, dok rijeka Krka pruža priliku za promatranje ptica i vodenih životinja u njihovom prirodnom okruženju.
Ljepota zadarskog zaleđa ogleda se i u planinskim vidikovcima, poput Svilaje i Velebita, s kojih se prostire pogled na Jadransko more i otoke, na prostrane šumske masive i polja koja se izmjenjuju u valovitim reljefima. Ovdje je moguće promatrati raznovrsnu floru i faunu: od jelena i divokoza, do rijetkih ptica grabljivica, dok se u livadama pojavljuju divlji cvjetovi i aromatične biljke poput ružmarina, kadulje i lavande.
Obilje mogućnosti
Ovo područje Hrvatske nije samo prirodni i gastronomski raj, ono je i mjesto gdje kultura i povijest ostavljaju traga. Stara kamena sela, crkvice i samostani te tradicija stočarstva i poljoprivrede pričaju priče o ljudima koji su stoljećima živjeli u skladu s prirodom i poštovali njezine resurse. Svaka šetnja kroz zaleđe otkriva ne samo ljepotu pejzaža nego i bogatstvo ljudskog duha i otpornost zajednica koje ovdje žive.
Za posjetitelje koji žele spojiti avanturu, odmor i autentično iskustvo, zadarsko zaleđe nudi obilje mogućnosti: od pješačenja, bicikliranja i kanuinga, do degustacija domaćih proizvoda, posjeta tradicionalnim gospodarstvima i uživanja u miru netaknute prirode.
Ovaj krajolik, iako često u sjeni obale, nosi u sebi snagu, mir i ljepotu koju rijetko gdje možete osjetiti u istoj mjeri, mjesto gdje se priroda i čovjek još uvijek susreću u harmoniji, a svaki dah i pogled podsjećaju koliko je bogatstvo ovog kraja neprocjenjivo.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske turističke zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....