Da vam je u ovom trenutku do mirovine ostalo još samo godinu dana, o čemu biste razmišljali? Biste li planirali počastiti se nekim putovanjem, upisati neki hobi kojim ste se oduvijek željeli baviti, ali niste imali vremena, ili se konačno otisnuti na let helikopterom? Koje god želje imali, lakše ih je realizirati kad znate da ste financijski osigurani, odnosno ne morate misliti o osnovnim sredstvima za život.
Kad ste već u mirovini, neke odluke vezane uz nju više ne možete donijeti, zato je važno o njima razmišljati dok još radite. To se posebice odnosi na samu isplatu mirovine, a pogrešna odluka može značajno utjecati na financijsku budućnost. Da je izbjegnete, donosimo detaljan vodič o svim opcijama isplate mirovina. Jedna od njih se samo na prvu čini povoljnija.
Funkcioniranje mirovinskih stupova
Kad ste pred tako važnom odlukom, nije zgorega podsjetiti se kako uopće funkcionira hrvatski mirovinski sustav. Temelji se na tri mirovinska stupa:
Prvi stup spada u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. U njega zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima.
Drugi stup također je dio obveznog mirovinskog osiguranja, ali na ime pojedinca. Riječ je o individualnoj kapitaliziranoj štednji, čiji se doprinosi uplaćuju na osobni račun osiguranika u mirovinskom fondu A, B ili C kategorije i investiraju na tržištu. Taj novac ne trošite odmah, nego se ulaže i čuva dok ne idete u mirovinu. U drugi stup poslodavac iz vaše plaće izdvaja pet posto bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji sami izabirete.
Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja kao korisna nadopuna mirovini. Osiguranik sam određuje hoće li, koliko i kada štedjeti. Država za svaku uplatu u treći stup daje 15 posto poticaja, ali najviše do iznosa 99,54 eura.
Osobe zaposlene nakon 2002. automatski su osigurane u oba obvezna stupa, dok oni zaposleni prije toga mogu birati.
Isplata iz prvog stupa ili oba?
Kad se približi vrijeme odlaska u mirovinu (za većinu je to sa 65 godina za muškarce i žene, s mogućnošću ranijeg umirovljenja pod određenim uvjetima), osoba mora donijeti jednu od ključnih financijskih odluka u životu: Želi li primati mirovinu isključivo iz prvog stupa ili će kombinirati mirovinu iz oba obvezna stupa. Što to konkretno znači?
Važno je znati da se ova odluka donosi jednom i nepovratno stoga prije nego donesete ovu odluku, dobro je posavjetovati se sa stručnjakom iz REGOS-a koji vam može pokazati financijske razlike među opcijama. Naime, važno je znati da je iz oba stupa moguće ostvariti nekoliko vrsta mirovina – starosnu, prijevremenu starosnu (koja sa sobom povlači tzv. penale odnosno umanjenje polaznog faktora za 0,2 posto mjesečno), invalidsku zbog smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i obiteljsku mirovinu za članove obitelji u slučaju smrti osiguranika.
Ako ste korisnici oba mirovinska stupa, pri odlasku u mirovinu možete birati hoćete li primati mirovinu samog iz prvog ili će vam se isplaćivati kombinacija prvog i drugog. U tom slučaju osnovnu primate iz prvog stupa i dodatak iz drugog stupa, prema iznosu kapitalizirane štednje.
Neki umirovljenici odabiru prvu opciju, što znači da se sva njihova sredstva iz drugog stupa prebacuju u državni proračun, a mirovina se računa kao da ste cijeli radni vijek uplaćivali samo u prvi stup. U tom slučaju dobivate dodatak od 27 posto na izračunatu mirovinu. Razlog ove odluke je najčešće taj što je tim umirovljenicima mirovina najčešće nešto viša, osobito ako su imali niže plaće ili kraći staž u drugom stupu. No, u tom slučaju zauvijek gubite kontrolu nad sredstvima i ne možete im više pristupiti.
Druga opcija je kombinacija isplate sredstava i iz prvog i drugog stupa. Pritom sredstva iz prvog isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), a ona iz drugog stupa prelaze iz mirovinskog fonda u jedno od mirovinskih osiguravajućih društava (MOD-ova) te se od tamo isplaćuju umirovljeniku.
Treba imati na umu da postoje različiti oblici isplate iz drugog stupa:
Pojedinačna mirovina
Riječ je o najklasičnijem obliku mirovine. Isplaćuje se do kraja života osiguranika, ali nema isplate nasljednicima u slučaju smrti osiguranika.
Pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem
I kod ove opcije isplata sredstava traje doživotno, ali ako osiguranik premine prije isteka, primjerice 10 godina, ostatak razmjerno nasljeđuju zakonski nasljednici do isteka zajamčenog razdoblja. Po podacima Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva, zajamčeno razdoblje je 5 do 20 godina odnosno 5 do 30 godina. Iznos mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 posto mirovine koja se isplaćivala preminulom korisniku.
Zajednička mirovina
Zajednička mirovina je odlična opcija za bračne partnere. Nakon smrti osiguranika, dio mirovine nastavlja primati preživjeli partner. Iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine ne može biti manji od 60 posto mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.
Zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem
Zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem isplaćuje se korisniku mirovine, odnosno bračnom drugu, koji nadživi korisnika mirovine. Također se isplaćuje nakon smrti obaju bračnih drugova unutar zajamčenog razdoblja i to imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ako bračni drugovi prethodno za to daju suglasnost. Iznos koji se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja i u ovom slučaju ne može biti manji od 50 posto mirovine koja se isplaćivala korisniku.
‘Dvosjekli mač‘
Isplata kombinirane mirovine ima još jednu opciju. Statistike pokazuju da se čak više od 75 posto novih umirovljenika odlučuje za jednokratnu isplatu dijela štednje iz drugog stupa. Naime, pri umirovljenju možete odmah uzeti dio sredstava iz drugog stupa u visini do maksimalno 20 posto ukupnog iznosa u obliku jednokratne isplate. Ostatak sredstava ostaje vam za isplatu doživotne mjesečne mirovine. Pritom osnovna mirovina iz prvog stupa mora biti veća od najniže mirovine iz tog stupa. Dodatno, pravo na djelomičnu jednokratnu isplatu imaju samo korisnici starosne odnosno prijevremene starosne mirovine.
Iako je ova opcija na prvu primamljiva, dugoročno nosi posljedice. Povlačenjem dijela štednje odmah, vaša mjesečna mirovina iz drugog stupa bit će trajno manja. Osim toga, jednokratni iznos podložan je porezu prema važećim poreznim propisima pa konačan iznos može biti nešto manji od očekivanog. Ovdje se događa i gubitak efekta kapitalizacije, što znači da novac koji povučete odmah više ne ostvaruje prinos, što dugoročno smanjuje ukupnu vrijednost vaše štednje. Jednom kada povučete novac, povratak na višu mirovinu nije moguć.
Otplaćivanje dugova, pomoć djeci, renovacija nekretnine ili nagrada samom sebi neki su od razloga zašto se novi umirovljenici odlučuju za ovu opciju, no prije konačne odluke bilo bi dobro proučiti apsolutno sve opcije, izračunati dugoročne posljedice i tek tada odabrati ono što je za vas najpovoljnije.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i HANFA-e.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....