Dok su se tijekom 2025. godine hrvatskim farmama širile bedrenica, afrička svinjska kuga i bolest plavog jezika, u pozadini je radio sustav koji je spriječio da epidemije prerastu u nacionalnu katastrofu. Riječ je o složenom lancu zbrinjavanja životinjskih nusproizvoda koji predvodi Agroproteinka, tvrtka koja ove godine obilježava više od 70 godina tradicije u ovom poslu bez kojeg bi Hrvatska bila suočena sa zdravstvenim i ekološkim kolapsom.
- Ne mogu si niti zamisliti urušavanje ovog sustava i nadam se da se to nikada neće dogoditi - kaže dr. Zlatko Heruc, doktor veterinarske medicine, sveučilišni magistar sudskog veterinarstva i član Uprave Agroproteinke koji je u tvrtki proveo više od 20 godina.
- Odbacivanje nusproizvoda u okoliš i zakapanje lešina su scenariji koji bi nas vratili više od pola stoljeća unazad i opasno ugrozili zdravlje ljudi i životinja, a o okolišu ne trebam niti govoriti – nastavlja dr. Heruc.
Ključno poglavlje za pristupanje EU
Dr. Heruc svoju karijeru u Agroproteinki započeo je gotovo slučajno, ali u presudnom trenutku za Hrvatsku.
- Radio sam u Veterinarskoj stanici Sesvete kao ovlašteni veterinar, najviše u mesnoj industriji Sljeme. Kada je Sljeme prestalo raditi, došao sam u nadzor Agroproteinke. Predsjednik Uprave uvidio je da su propisi postajali sve složeniji, a i zahtjevi inspekcija, posebno veterinarske inspekcije, postajali sve veći. Zaključio je da mu u tvrtki treba veterinar - prisjeća se dr. Heruc.
Taj naizgled rutinski angažman pretvorio se u ključnu ulogu tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom. Jedan od uvjeta za zatvaranje 12. poglavlja, koji se odnosio na Sigurnost hrane, te veterinarsku i fitosanitarnu politiku. Uvjet je propisivao da Hrvatska ima uređen sustav zbrinjavanja životinjskih nusproizvoda.
- Država je nas prepoznala kao prikladnog partnera u udovoljavanju tom uvjetu, a mi smo imali resurse i znanje. Zbog toga imaju ugovor s nama. Isto tako, preuzeli smo i obvezu izgradnje sabirališta koja je uvjetovala EU. Bilo je potrebno prilagoditi cijeli sustav kako bi bio sukladan europskim propisima. To smo riješili prije svega izgradnjom posebne tvornice za preradu nusproizvoda kategorije 1, izgradnjom četiri sabirališta diljem RH, a naravno i stalnom edukacijom. Osim toga, uvijek su veliki izazovi kada se dogode prirodne katastrofe kao što je bila poplava 2014. godine ili izbijanje zaraznih bolesti. Shvatili smo da stalno moramo imati pričuvne kapacitete, i materijalne i ljudske, za takve situacije - pojašnjava dr. Heruc.
Agroproteinka danas godišnje propisno zbrine više od 96.000 tona životinjskih nusproizvoda svih kategorija, a broji 155 zaposlenika. Za usporedbu, 1996. godine tvrtka je zbrinjavala svega 25.000 tona.
- Tada je bilo više stoke i više se klalo u RH, samim time je bilo još i više nusproizvoda, no oni su bili bačeni u prirodu - dodaje Heruc.
Nisu spalionica
U središtu Agroproteinkinog operativnog sustava nalazi se proces termičke obrade koji djeluje gotovo kao znanstvena fantastika. Nusproizvodi kategorije 1 i 2, odnosno najrizičniji materijal poput lešina zaraženih životinja, prolaze kroz propisanu obradu pri temperaturi od 133 stupnja Celzija, tlaku od tri bara, tijekom najmanje 20 minuta.
- To su parametri koje je propisala Europska komisija. Riječ je o metodi 1 koja se upotrebljava za preradu nusproizvoda kategorije 1 i 2. Osim temperature, tlaka i vremena, tu je važna i veličina čestica koja mora biti najviše 50 mm. Sigurno nakon takve prerade ne može preživjeti niti jedan poznati uzročnik zaraznih ili parazitarnih bolesti osim priona - uzročnika TSE-a. Zbog toga dobiveni proizvodi moraju nakon trajnog označavanja biti spaljeni – objašnjava dr. Heruc.
No Agroproteinka nije spalionica, što je ključna razlika koju dr. Heruc naglašava.
- Kada nešto palite, onda osim dima i pepela ne dobijete ništa. Samo ste potrošili puno energije. Mi ne palimo već propisanom preradom dobijemo dva korisna proizvoda. Mesno-koštano brašno koristi se kao energent u cementarama, dok se mast koristi za proizvodnju biodizela i goriva za zrakoplove - kaže dr. Heruc.
Značajan ekološki doprinos
U tvornici ReNu3, koja je potpuno odvojena od postrojenja za preradu najrizičnijeg materijala, Agroproteinka godišnje obrađuje oko 80.000 tona nusproizvoda kategorije 3. Upravo je taj proces jedna od ključnih komponenti kružnog gospodarstva.
- Imamo odvojenu liniju za proizvodnju peradarskog prerađenog proteina. Taj protein se može koristiti osim za proizvodnju hrane za kućne ljubimce i za hranu za ribe i svinje, dok se protein proizveden od miješanih nusproizvoda kategorije 3 može koristiti samo za hranu za kućne ljubimce – ističe dr. Heruc.
Ekološki doprinos je značajan jer bi zakapanje ili odvoz nusproizvoda na odlagališta stvaralo ozbiljan problem. Pri raspadanju organskog materijala u anaerobnim uvjetima nastaje metan, jedan od najsnažnijih stakleničkih plinova. Agroproteinka svojim sustavom obrade sprječava stvaranje velike količine metana godišnje, čime izravno doprinosi borbi protiv klimatskih promjena. U sklopu pogona ReNu3, ali odvojen od proizvodnih linija kategorije 3, nalaze se prostorije unutar kojih se sakuplja i fizički obrađuje otpadno jestivo ulje koje se koristi kao komponenta za biodiesel.
Poseban dio pogona čini Agroproteinka Energija - Biowatt, prvo hrvatsko bioplinsko postrojenje koje kao sirovinu koristi biorazgradivi otpad.
- Uglavnom koristimo biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina. Proizvodimo 1 MW struje. To je struja dovoljna za potrebe oko 3.300 kućanstava. Otpadnu toplinu koristimo u našoj kotlovnici za proizvodnju pare - objašnjava Heruc.
Biorazgradivi otpad za Biowatt postrojenje dolazi iz raznolikih izvora. Klijenti su restorani, kuhinje, kantine u hotelima i raznim institucijama, bolnice, domovi za starije i nemoćne, učenički i studentski domovi kao i velike prehrambene industrije.
Zabluda oko financiranja
Najkontroverzniji aspekt Agroproteinkinog poslovanja odnosi se na financiranje. Unatoč raširenom uvjerenju da tvrtka u potpunosti ovisi o državnim sredstvima, stvarnost je posve drugačija, kaže nam dr. Heruc.
- Država podmiruje trošak koji imaju farmeri i umjesto njih plaća propisanu naknadu za zbrinjavanje lešina papkara, kopitara i peradi s farmi. U 2024. godini tih lešina je bilo oko 16.000 tona, a kao što sam prije rekao, mi ukupno zbrinemo preko 96.000 tona. Dakle udio je oko 17 posto - pojašnjava dr. Heruc.
Ostatak poslovanja financira se iz tržišnih prihoda, što stvara paradoksalnu situaciju.
- Ako govorimo o održivosti sustava, trenutna naknada koja je propisana još davne 2013. godine nije dostatna. Umjesto unapređivanja sustava, mi već više posljednjih godina pokušavamo svim svojim resursima zadržati postojeći standard, no velika je opasnost od urušavanja sustava. Nadam se da se to neće dogoditi i da će novi Pravilnik o naknadama ubrzo biti propisan. U ovo vrijeme stalnih epidemija i ugroza nikako nam se to ne smije dogoditi - upozorava dr. Heruc.
U svakodnevnom radu, bez izvanrednih situacija, Agroproteinka prikupi oko osam tisuća lešina svih vrsta životinja. Primjer prikupljanja janjadi ilustrira ekonomski pritisak.
- Bez koncesije države prikupljali bi samo ono što je ekonomski isplativo. Ovako se ide i po jedno janje bilo gdje u Hrvatskoj, i na otoke, za svega 19 centi po kilogramu – dodaje dr. Heruc.
Niz ozbiljnih veterinarskih kriza je iza nas
Dr. Heruc u svojim upozorenjima ne pretjeruje. Hrvatska je tijekom 2025. godine suočena s nizom ozbiljnih veterinarskih kriza. U srpnju je potvrđen prvi slučaj bedrenice kod Vrlike, što je izazvalo izvanrednu konferenciju i uspostavu "bedreničkog distrikta" s opsežnim cijepljenjem. Istog mjeseca zabilježen je i prvi slučaj bolesti plavog jezika, a do listopada je virus zahvatio 752 gospodarstva.
Afrička svinjska kuga, možda najopasnija prijetnja, pojavila se u Hrvatskoj tijekom rujna 2025. godine, a prisutna je u sedam europskih zemalja. Iako su zadnje zone zaštite i nadziranja ukinute u studenom nakon 30 dana bez novih slučajeva, prijetnja ostaje.
- Ne radi se samo o opasnosti za životinje. Brojne bolesti su i zoonoze, opasne i za ljude. Popis bolesti koje su prisutne ili koje prijete RH je sve veći. Tu je ASK, bedrenica, plavi jezik, stalno prijeti influenca ptica, imali smo na granici slinavku i šap, kugu malih preživača... Nikad se za tako nešto ne možete potpuno pripremiti, no radimo sve kako bi svaki put bili sve spremniji - dodaje dr. Heruc.
Upravo su zbog toga kroz godine razvili pričuvne kapacitete koje mogu aktivirati po potrebi.
- Uvijek smo spremni odgovoriti na sve zahtjeve koje pred nas stavi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, kao i veterinarska inspekcija. Iz svakog novog slučaja nešto naučimo i budemo spremniji. U posljednje vrijeme ti slučajevi su sve češći i zahtjevniji – nastavlja dr. Heruc.
Sustav brzog odgovora uključuje stotinu posebno opremljenih ekipa s potpuno nepropusnim vozilima.
- Sad moram naglasiti požrtvovnost radnika u Agroproteinki. Oni ovaj težak i nimalo ugodan, a ponekad i opasan posao rade odgovorno 24 sata, 365 dana u godini - ističe dr. Heruc.
Rezultati prepoznati i na međunarodnoj razini
Rezultati su prepoznati i na europskoj razini, a dr. Heruc ne krije ponos kada kaže da je Hrvatska među najboljima u EU.
- Brojne delegacije iz cijele Europe dolaze kod nas, a Europska komisija ovdje je održala više svojih treninga – kaže dr. Heruc.
Agroproteinka je tijekom 2022. godine bila domaćin BTSF (Better Training for Safer Food) terenske edukacije, programa koji Europska komisija koristi za obuku veterinarskih inspektora iz država članica.
- Važno je reći da se, kad pričamo o zbrinjavanju životinjskih nusproizvoda, ne radi samo o kapacitetima Agroproteinke, već se radi o cijelom sustavu. On uključuje Ministarstvo poljoprivrede, Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane, veterinarsku inspekciju, znanstvene i obrazovne ustanove, posebno Veterinarski fakultet i Hrvatski veterinarski institut, ali i sve veterinarske organizacije u RH. Veterinarske organizacije su osim što su se neke pridružile sustavu prikupljanja, imale i imaju važnu edukativnu ulogu na terenu. - naglašava dr. Heruc.
Tvrtka je na lokaciji u Sesvetskom Kraljevcu prisutna od 1984. godine, ali tradicija seže čak do 1954. godine kada su utemeljeni prethodnici današnje Agroproteinke. Tijekom više od sedam desetljeća poslovanja, tvrtka je evoluirala od jednostavnog preuzimatelja životinjskog otpada do sofisticiranog operatora u sektoru biogospodarstva.
- Svaka godina je nosila, a i nosit će svoje izazove. Tomu se treba stalno prilagođavati i stalno se usavršavati. Moj pristup se nije mijenjao. Mijenjale su se samo pozicije na kojima sam radio, pa time i odgovornosti - zaključuje dr. Heruc.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Agroproteinke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....