Turizam se u potpunosti ove godine vratio na postavke prije pandemije covida, što je uključilo i otvaranje investicijskog potencijala sektora koji ima puno posla želi li ostati konkurentan u odnosu na druge zemlje Mediterana.
Zadnje ankete Hrvatske udruge turizma (HUT) među većim turističkim kompanijama potvrdile su da je taj potencijal trenutačno na pet milijardi eura, koliko bi mogle biti teške investicije u hotelskom sektoru i kampingu u idućih pet godina, potvrdio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a. Provedba svih tih projekata, međutim, i dalje nije sasvim izvjesna, odnosno ovisit će o nekoliko ključnih okolnosti koje vladaju u nimalo idealnom investicijskom okruženju.
- Imamo još niz stvari koje moramo riješiti da bismo u potpunosti otključali taj potencijal, od provedbe Zakona o turističkom zemljištu i pomorskom dobru do pitanja kadrovske strukture, a ostaje nam i porezno opterećenje turizma koje je i dalje veće nego kod naših konkurenata - kaže Veljko Ostojić.
Naime, iako je nedavno donesena Uredba o korištenju turističkog zemljišta, ima još puno neriješenih konkretnih pitanja oko njezine provedbe, odnosno puno još detalja treba riješiti dok se ne potpišu ugovori o zakupu zemljišta, kaže Ostojić.
Prije svega tu je problem dokaza pravnog interesa koji treba riješiti. Naime, tvrtke koje koriste turističko zemljište trenutačno nemaju nikakve dokaze o tome što koriste i u kojem opsegu, nemaju ugovore, jer ih tek trebaju potpisati. Otvorena su i pitanja pomorskog dobra, jer na brojnim lokacijama nije određena granica pomorskog dobra. Uz to, u brojnim slučajevima osim turističke kompanije i države postoji i treći vlasnik, gdje će se trebati i provesti postupak izvlaštenja. Sve to potrajat će, čini se, još godinama, prije nego što se potpišu ugovori o zakupu turistič
kog zemljišta. U međuvremenu će kompanije plaćati pola iznosa zakupa, no prema cijenama koje propisuje spomenuti pravilnik. No, tek potpisivanjem ugovora o zakupu investitori će imati stabilnu bazu za ulaganja. Bez radne snage doduše ne vrijede sve te zvjezdice, bazeni i restorani, i tu će trebati tražiti dugoročna rješenja privlačenja prije svega domaćih radnika, a onda i daljnjeg pojednostavljenja zapošljavanja stranaca, čemu bi trebao pridonijeti novi Zakon o strancima. Izazovi s radnom snagom i u ovoj godini opterećuju turistički sektor s obzirom na to da većina kompanija, njih 56 posto, izražava potrebu za povećanjem radne snage u odnosu na prošlu godinu. Anketa Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) pokazala je da 165 ispitanih hotela i kampova u svojim objektima zapošljava čak 77 posto domaće radne snage.
Čak 94 posto ispitanika navelo je nedostupnost osoblja kao najveći potencijalni rizik za poslovanje u iduće dvije godine, i to je danas veća prijetnja i od inflacije i geopolitičke situacije. Za 89 posto ispitanih troškovi rada imat će najveći utjecaj na rast troškova u ovoj godini, daleko više od troškova energije ili hrane i pića. Više od polovice ispitanih ove će godine trebati više radnika nego lani, a ovih 165 kompanija ukupno će trebati oko 19 tisuća ljudi. Sektor koji u ljetnoj sezoni zapošljava i više od 160 tisuća ljudi u ovoj će godini tražiti između 50 i 55 tisuća radnih dozvola za strance, odnosno od pet do deset posto više nego lani. Naposljetku, ali ne manje važno, Veljko Ostojić napominje da je porezno rasterećenje stalni apel sektora, kojem bi s nižim stopama PDV-a od 10 posto značajno porasla konkurentnost.
- To je tema koja se stalno provlači i stalno je aktualna i jednako bitna za sektor koji značajno pridonosi gospodarskom rastu Hrvatske. Porezno rasterećenje značajno bi pridonijelo daljnjem rastu ulaganja, stvaranju dodane vrijednosti i jačanju kvalitete turizma, koji ima najmanji udjel hotelskog smještaja na Mediteranu - kaže Ostojić.