U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) završilo je četvrto po redu, ujedno i završno, stranačko sučeljavanje ‘Prava pitanja‘ u organizaciji Jutarnjeg lista i HUP-a posvećeno energetici, turizmu i ICT-u. Programe stranaka iznijeli su državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić (HDZ), Sanja Radolović (SDP), Marija Selak Raspudić (Most), Sandra Benčić (Možemo) i Mario Radić iz Domovinskog pokreta, a raspravu je moderirao novinar Jutarnjeg lista i Globusa Boris Orešić. Prije početka sučeljavanja sudionike je uvodno pozdravio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, a zatim je stajališta HUP-a o temi sučeljavanja iznijela glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
Bernard Gršić: U Hrvatskoj jeprošle godine izdano 173 tisuća radnih dozvola za turizam
12:23 Osvrnuvši se na problem radne snage u turizmu na stranačkom sučeljavanju u HUP-u Sandra Benčić (Možemo) polemizirala je s pozivima da država mora osigurati nedostajuće nekvalificirane i niskokvalificirane radnike u turizmu.
- Mi moramo napraviti okvir u kojem će se u ovoj državi otvarati visokvalificirana radna mjesta - apelirala je Sandra Benčić. Sanja Radolović (SDP) upozorila je kako svako treće radno mjesto u državi kreira turizam.
Marija Selak Raspudić (Most) podsjetila je kako se Hrvatskoj turizam dogodio bez strategije države koja, istaknula je, nikada nije poticala razvoj turizma.
- Hrvatska sebi ne može dopustiti da sputava turizam, već mora razvijati druge sektore poput ICT-a - kazala je predstavnica Mosta. Mario Radić (DP) skrenuo je pozornost na važnost kontinentalnog turizma.
- Ne možete očekivati da će gradovi poput Vukovara ili Đurđevca sami razvijati svoje ponude u turizmu, tu država treba pomoći - kazao je Radić. On je upozorio kako o gospodarstvu može svatko govoriti što hoće, ali, istaknuo je, treba vidjeti tko govori i što je u životu napravio.
- Neke stvari koje ovdje čujem, umro bih od smijeha slušajući ih, ali se moram suzdržavati - komentirao je Radić, naišavši na reakciju Marije Selak Raspudić koja je Radiću poručila kako govori s potcjenjivanjem o drugima.
- Recite nam, kako ste zaradili prvi milijun? Zašto ste ušli u politiku kada vam je tako dobro išlo u biznisu? - upitala je Marija Selak Raspudić Radića. Predstavnik DP-a odgovorio je kako je prvi svoj biznis mukotrpno razvijao 12 godina i uvijek isplaćivao plaće u roku i obveze prema državi.
- Zašto sam ušao u politiku, to je moja osobna stvar. S svojim životom radim što hoću i ne pitam nikoga što bih trebao raditi - ustvrdio je Radić.
Bernard Gršić (HDZ) podsjetio je kako je u Hrvatskoj prošle godine izdano 173 tisuća radnih dozvola za turizam.
- Zaposlenost nam je nikad veća, tako da je jasno da bez uvoza radne snage ne možemo popuniti radna mjesta u turizmu. To je naša realnost - upozorio je Bernard Gršić.
Uključivši se u sučeljavanje, poduzetnik Hrvoje Josip Balen upozorio je kako je domaći porezni klin za visokoobrazovanu radnu snagu i dalje vrlo visok, upitavši predstavnike stranaka kako misle smanjiti poreze u tom dijelu.
- Možemo se zalaže za sintetičko oporezivanje dohotka, s poreznim razredima i progresivnim oporezivanjem. To je potpuna promjena u odnosu na sadašnje stanje - kazala je Sandra Benčić. Na njezino je izlaganje reagirala Marija Selak Raspudić (Most), upozorivši kako je Možemo u Zagrebu uvela najviše poreze na dohodak nazvavši najave Sandre Benčić vrlo neuvjeljivim.
- Možemo! je uzelo najviše od onih koji najviše privređuju - poručila je Marija Selak Raspudić. Sandra Benčić reagirala je tvrdnjom da Možemo nije diglo porezne stope u Zagrebu već ih je ostavilo na sadašnjoj razini kako, istaknula je, ne bi došlo do poskupljenja komunalnih usluga.
- U Zagrebu ste prvo pokušali podići cijenu vode ali nije prošlo. Cijena odvoza smeća je realno poskupila jer se smeće rijeđe odvozi nego prije - poručila je Marija Selak Raspudić predstavnici platforme Možemo.
Uključivši se u sučeljavanje poduzetnik Anton Krivak upitao je predstavnike stranake treba li ukinuti obvezu plaćanja pretplate HRT-a za svako vozilo u rent-a-car tvrtkama.
- To je pitanje za HDZ, a temeljita revizija sustava HRT pretplate je nužna - kazala je Marija Selak Raspudić (Most).
Mario Radić (DP) kazao je kako HRT pretplata za poduzetnike predstavlja ‘harač‘.
- Poduzetnik kada kupi vozilo, bez obzira ima li u vozilu radio ili nema, dobija obvezu plaćanja HRT pretplate. U mojoj tvrtki razmišljali smo o tome da tražimo ponudu autokuća za vozila koja po tvorničkim postavkama nemaju radio, ali nam je rečeno da ćemo svejedno plaćati HRT pretplatu - naveo je Radić.
Poduzetnik Želimir Bodiroga pohvalio je sudionike sučeljavanja na korektnoj raspravi dok, istaknuo je, šefovi stranaka svakodnevno u javnosti komuniciraju na skandalozan način.
- Gasim televiziju da mi djeca ne slušaju predizborne izjave koje možemo vidjeti u javnosti. To je sramotno, kako ćemo odgajati djecu i izgrađivati ljude kada čelni ljudi države komuniciraju na takav način. Što se tiče državne politike u energetici, turizmu i ICT-u, tržište će odrediti, država treba dati okvir kao što je porezna politika. Nuklearku treba staviti na referendum - apelirao je Bodiroga, predloživši i uvođenje poreza na nekretnine, s čime se nisu usuglasili sudionici sučeljavanja. Marija Selak Raspudić (Most), Sanja Radolović (SDP) i Mario Radić (DP) podržali su ideju o referendumu za novi blok NE Krško, dok se Sandra Benčić (Možemo) zauzela za savjetodavni referendum a Bernard Gršić (HDZ) poručio je kako u ovome trenutku ne može komentirati takav prijedlog. Nakon izjašnjavanja o referendumu za NEK, moderator Boris Orešić zaključio je sučeljavanje u HUP-u.
Sanja Radolović: Ključni problem u turizmu su nedostatak radne snage i apartmanizacija
12:44 NOVO U završnici stranačkog sučeljavanja u HUP-u, Sandra Benčić (Možemo) izrazila je uvjerenje kako porezno opterećenje rada u Hrvatskoj nije prepreka ulaganjima u ICT, ali i druge sektore gospodarstva.
- Ne možemo cijelu priču o razvoju gospodarstva svesti na porezno rasterećenje - ustvrdila je predstavnica platforme Možemo.
Otvorivši dio sučeljavanja posvećenog turizmu, Mario Radić (DP) usprotivio se velikim zahvatima u trenutnu strukturu domaće ponude u turizmu.
- Kod nas se olako donose zaključci da treba mijenjati ovo ili ono u odnosima u gospodarstvu ili turizmu, mi ne smijemo ništa sprječavati da raste ili razvija se. Imamo strukturu turizma kakvu imamo, to treba polagano dalje poticati i čuvati uključujući privatni smještaj, a prostore za razvoj tražiti tamo gdje trenutno nemamo rasta i razvoja - ocijenio je Radić.
Sanja Radolović (SDP) kao ključne probleme u turizmu označila je nedostatak radne snage, apartmanizaciju i nedovoljne investicije u hotele.
- Greenfield investicije možemo privući smanjenjem poreza, rješenjima za turističko zemljište i promjenama prostornih planova - naznačila je Sanja Radolović.
Bernard Gršić (HDZ) izrazio je uvjerenje kako treba razvijati i privatni smještaj i hotele.
- Nužna je suradnja lokalnih vlasti i investitora u stvaranju infrastrukture za smještaj gostiju. Kada govorimo o velikim investicijama, imamo najbolji kreditni rejting otkada nam se određuje i investicije će doći, kao što su došle i u druge sektore - kazao je Gršić.
Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je kako su brojni vlasnici apartmana otišli u taj sektor jer nisu mogli živjeti od plaće kod poslodavca.
- Ljudi su u apartmane uložili svoju djedovinu, svoje krv, znoj i suze. Nitko u to nije ušao a da nije nešto vrijedno uložio - kazala je predstavnica Mosta.
Marija Selak Raspudić: Rast troškova energije za gospodarstvo neminovno prenosi na građane
12:24 Govoreći o stajalištima Mosta o cijenama energije za gospodarstvo na stranačkom sučeljavanju u HUP-u, Marija Selak Raspudić upozorila je kako se rast troškova energije za gospodarstvo neminovno prenosi na građane koji plaćaju konačnu cijenu većih troškova.
Prešavši na temu poticanja ICT-a u Hrvatskoj, Mario Radić (DP) zauzeo se za stvaranje uvjeta za privlačenje otvaranja ICT tvrtki u svim dijelovima Hrvatske.
- Hrvatski otoci mogu postati atraktivni za otvaranje ICT tvrtki. Treba nam brzi širokopojasni internet na otocima, a tu dolazimo do pitanja zašto smo u privatizaciji HT-a prepustili infrastrukturu koji nismo trebali prepustiti - naveo je Radić.
Sandra Benčić (Možemo) ustvrdila je kako država još uvijek može ostvariti ulaganja u širokopojasnu internetsku mrežu i doprinijeti razvoju ICT sektora.
Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je kako u obrazovnom sustavu nemamo dovoljno nastavnika za STEM područja a problem su, istaknula je, i nedovoljno visoke plaće.
- Treba porezno rasteretiti donacije i ulaganja za istraživanja i razvoj. Istraživanje i razvoj kod nas u zapećku državnih politika - ocijenila je predstavnica Mosta.
Sanja Radolović (SDP) izrazila je suglasnost s ocjenama da razvoj ICT-a počinje od promjena u obrazovnom sustavu.
- Na Sveučilištima se preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanja uzimaju kao sugestije, jer su Sveučilišta autonomna. U srednjoškolskom sustavu nema upisnih kvota u skladu s potrebama tržišta rada - naznačila je Sanja Radolović.
Bernard Gršić (HDZ) upozorio je kako EU predviđa poduplavanje broja jednoroga u svim članicama Unije.
Sandra Benčić: HEP mora ostati u javnim rukama, ali mora ulagati i u velike energane
12:04 Osvrnuvši se na stranačkom sučeljavanju u HUP-u na nastavak dekarbonizacije domaće industrije, Sandra Benčić (Možemo) upozorila je kako bez dekarbonizacije neće biti sudjelovanja naših tvrtki u globalnim lancima dobave i proizvodnje.
- Kada govorimo o javnom sektoru, HEP mora ostati u javnim rukama, ali mora ulagati i u velike energane - upozorila je Sandra Benčić.
Bernard Gršić (HDZ) upozorio je kako se proizvedena energija u realnom vremenu mora i potrošiti.
- Dok u energetskom sustavu nismo imali solare i vjetroelektrane, nije nam trebalo skladištenje energije. To ćemo sada morati imati i to je velika promjena - kazao je Gršić.
Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je kako naše hidroelektrane, kao najveći izvor proizvodnje električne energije, ne rade kapacitetima koji su raspoloživi, već su, istaknula je, podkapacitirane.
- Kada govorimo o nuklearnoj energiji, njezin najveći problem postaje skupoća. Budućnost je u malim modularnim reaktorima - naznačila je Marija Selak Raspudić.
Bernard Gršić (HDZ) zauzeo se za sudjelovanje Hrvatske u proširenju kapaciteta NE Krško.
Sanja Radolović (SDP) iznijela je stajalište da uz proširenje NE Krško treba imati i rezervnu opciju:
- Izgradnja novog bloka NE Krško trajati će minimalno deset godina. Zato je cijena energije iz nuklearke skuplja, odnosno moramo dobro proučiti troškove te investicije i podrobno razgovarati s Slovenijom o tom projektu - ustvrdila je Sandra Benčić.
Mario Radić (DP) također je za proširenje NE Krško i hrvatsko sudjelovanje u tom projektu.
- Teško je ne primijetiti da su Zeleni danas za nuklearke a jučer su bili protiv. Isto tako i hidroelektrane nisu bile prihvatljive Zelenima, sada jesu. Znači, nema ništa od te priče da će vjetar ‘pirkati‘, sunce će sjati i mi ćemo imati struje. To su sulude priče - komentirao je Radić. Osvrnuvši se na cijene struje za industriju, Radić je upozorio kako tvrtkama u njegovom vlasništvu struja čini 30 posto inputa u proizvodnji.
Marija Selak Raspudić: Moramo u razvoj ‘obnovljivaca‘ uključiti primjenu umjetne inteligencije
NOVO 11:52 U nastavku stranačkog sučeljavanja HUP-a Marija Selak Raspudić (Most) osvrnula se na politiku države prema razvoju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energija.
- Trenutno nemamo politiku raspolaganja viškova električne energije koji će se proizvoditi u vjetroparkovima i solarnim elektranama. Isto tako, moramo u razvoj ‘obnovljivaca‘ uključiti primjenu umjetne inteligencije - naznačila je Marija Selak Raspudić.
Sandra Radolović (SDP) izrazila je uvjerenje kako postavljanje cilja o energetskoj neovisnosti države do 2030. nije realno.
- U HEP-u, primjerice, imamo kroničan nedostatak kadrova za dostizanje ciljeva energetske zelene tranzicije ili masovnu solarizaciju krovova. Na tome se ništa ne radi i to se mora promijeniti - kazala je Sandra Radolović.
Mario Radić (DP) apelirao je da se energetska stabilnost temelji na sigurnoj opskrbi energijom iz hidroelektrana, plinskih elektrana i nuklearne elektrane Krško.
- Lijepo je slušati priče o vjetroelekranama i solarima, ali energetika ima svoje peakove i razdoblja kada se sustav treba uravnotežiti - kazao je Radić.
Bernard Gršić (HDZ) ukazao je na važnost vodika u energetskoj tranziciji i skladištenju energije.
Bernard Gršić: Moramo ubrzati zeleno-digitalnu tranziciju i reforme u obrazovnom sustavu
11:41 Iznoseći predizborni program Mosta za energetiku, ICT i turizam Marija Selak Raspudić navela je kako Most prije svega polazi od toga kako ‘država ništa ne daje, kako neki tvrde, nego mora biti na usluzi građanima i gospodarstvu‘.
- Birači trebaju pogledati što je Most napravio u sredinama u kojima je na vlasti, te ćemo politike voditi i na razini države - navela je Marija Selak Raspudić
Govoreći o programu HDZ-a za energetiku, ICT i turizam, Bernard Gršić istaknuo je da se program HDZ-a očituje u stalnom rastu BDP-a, poboljšanju kreditnog rejtinga države i kontinuiranom pomoći gospodarstvu.
- Moramo ubrzati zeleno-digitalnu tranziciju i reforme u obrazovnom sustavu - najavio je Gršić.
Iznoseći predizborni program SDP-a za energetiku, ICT i turizam, Sanja Radolović kazala je kako SDP polazi od situacije da aktualna vlast nije porezno rasteretila poslodavce i rad.
- Naš rast BDP-a temelji se na privatnoj potrošnji, a istodobno imamo pad industrijske proizvodnje. SDP će se zauzimati za smanjenje poreza na dobit i porezno rasterećenje rada - naznačila je Sanja Radolović.
Govoreći o programu platforme Možemo za energetiku, ICT i turizam, Sandra Benčić navela je da Možemo polazi od zelene reindustrijalizacije našeg gospodarstva.
- Govorimo, prije svega, o prehrambenoj, drvnoj i industriji građevnog materijala te energetici. Tu vidimo rast u idućih deset godina, kao i u ICT sektoru koji je horizontalan sektor. Kada financiramo neke dugoročne programe i projekte moramo imati što veći udio domaće proizvodnje - ustvrdila je Sandra Benčić.
Iznoseći predizborni program Domovinskog pokreta za energetiku, ICT i turizam, Mario Radić pošao je od stajališta DP-a da glavnu prepreku gospodarskom rastu predstavlja sklonost vladajuće stranke korupciji.
- Ova vlast je duboko antipoduzetnička, ali i neke alternative vladajućima su antipoduzetničke. DP je protiv bilokakvih restrikcija u bilo kojem sektoru, ali i zabluda da neki rastući sekori poput ICT-a, imaju veze s mjerama države - naveo je Radić.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber: Cijena električne energije za industriju treba biti niža od postojeće
11:27 Predstavljajući uoči stranačkog sučeljavanja u HUP-u stavove poslodavaca o mjerama za povećanje produktivnosti u energetici, glavna direktorica HUP-a Irena Weber izrazila je uvjerenje kako cijena električne energije za industriju treba biti niža od postojeće.
- Hrvatski poduzetnici plaćaju višu cijenu struje od prosjeka EU. Imali smo treći najveći porast cijene struje u EU nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pa kada se pitamo koji su izvori inflacije u Hrvatskoj, to su cijene struje - ustvrdila je Irena Weber. Investicije u domaću energetiku, predlažu u HUP-u, treba ubrzati kroz osnivanje krovnog tijela domaćih regulatora i institucija zaduženih za proceduru ishođenja dozvola i rješenja za elektrane.
- Prema procjeni HOPS-a, naša mreža može primiti priključke duplo veće snage od postojeće. Postoje barijere u proceduri koje treba ukloniti - navela je glavna direktorica HUP-a. Upozorila je na izuzetno visok tržišni udio HEP-a u opskrbi električnom energijom unatoč liberalizaciji tržišta.
Govoreći o prijedlozima poslodavaca za povećanje produktivnosti u turizmu, Irena Weber iznijela je uvjerenje kako usporavanje prihoda u turizmu ukazuje na to da je dostignut plafon sadašnjeg koncepta razvoja našeg turizma.
- U nas dramatično prevladava udio smještaja u privatnom smještaju, i to nije turizam koji želimo i koji možemo donijeti povećanje profitabilnosti - ocijenila je Irena Weber. U HUP-u se zalažu za porezno rasterećenje rada u turizmu kako bi se dobilo željeno povećanje zaposlenosti, smanjenje stope PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu te za promjene u obrazovnom sustavu kako bi se tržište rada uskladilo s potrebama poslodavaca. Nakon izlaganja Irene Weber uslijediti će sučeljavanje predstavnika stranaka.
11:45 - Energetika, turizam i ICT mogu ubrzati naš gospodarski razvoj. Naš turizam, primjerice, je na razini 100 posto produktivnosti turizma u Njemačkoj. Naša ICT industrija udvostručila je produktivnost u vrlo kratkom razdoblju. Energetika je strateška grana Hrvatske, ali zaostaje za produktivnosti Njemačke te je na razini 40 posto produktivnosti najveće ekonomije EU - navela je Irena Weber. Iznoseći prijedloge HUP-a za povećanje rasta produktivnosti, glavna direktorica HUP-a zauzela se, među ostalim, za porezno rasterećenje ICT industrije.
Od 11 sati na portalu jutarnji.hr uživo pratite sučeljavanje u kojem će predstavnici pet najvećih stranaka otkriti koje politike i mjere namjeravaju poduzeti da bi osigurali brži razvoj ključnih gospodarskih sektora s fokusom na energetiku, ICT i turizam. U četvrtom, ujedno i zadnjem predizbornom sučeljavanju o ključnim gospodarskim pitanjima u organizaciji Jutarnjeg i Hrvatske udruge poslodavaca sudjeluju: Mario Radić (DP), Bernard Gršić (HDZ), Marija Selak Raspudić (Most), Sandra Benčić (Možemo!) i Sanja Radolović (SDP).
Sučeljavanje o temi "Politike za brži razvoj ključnih gospodarskih sektora" moderirat će novinar Globusa i Jutarnjeg Boris Orešić. Cilj je debate dobiti odgovore na pitanja kako stranke koje su u izbornoj utrci planiraju Hrvatsku učiniti energetski samodostatnom te treba li Hrvatska u dogovoru sa Slovenijom što prije krenuti u izgradnju drugog bloka NE Krško?
Kad je riječ o ICT-u, ključna su pitanja kako osigurati uvjete za nastanak još više unicorna kao što su Rimac i Infobip te kako potaknuti ulaganja u ICT infrastrukturu kako bi cijela zemlja bila pokrivena širokopojasnim internetom koji je ključan za ravnomjeran razvoj gospodarstva, ali i obrazovanja?
U turizmu, koji je jedan od najsnažnijih sektora, trebali bi pak odgovoriti na ključna pitanja nedostatka radne snage, budućnosti investicija i strukture turističkog smještaja.
Četvrto je to sučeljavanje "Prava pitanja" koje je Jutarnji list organizirao u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca tijekom predizborne kampanje. Cilj je da se s gospodarskim stratezima političkih stranaka razgovara o ključnim gospodarskim politikama, reformama sustava i poreznoj politici u sljedećem mandatu kako bismo saznali kakvo gospodarstvo oni žele.