Udruga drvne i papirne industrije HUP-a, kao jedini reprezentativni predstavnik poslodavaca u sektoru, i sedam sindikata, koji predstavljaju zaposlenike industrije, potpisali su Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije. Njime se se jamči zajednički nastup u cilju zaštite industrije i poboljšanja uvjeta rada, očuvanja radnih mjesta i podizanja konkurentnosti cijelog sektora.
Drvna i papirna industrija treći je sektor realnog gospodarstva koji je postigao sporazum o Kolektivom ugovoru na domaćem tržištu, a poslodavci i sindikati poručuju da nema konkurentne tvrtke bez zadovoljnog radnika ni zadovoljnog radnika bez konkurentne tvrtke.
Hrvatska drvna i papirna industrija ujedno je jedini sektor u Hrvatskoj s vanjsko-trgovinskim suficitom koji je 2022. iznosio čak 330 milijuna eura. U industriji radi više od 1300 tvrtki s više od 18.000 zaposlenih, a ukupni prihod u četiri godine gotovo se udvostručio na 2,1 milijardu eura godišnje uz 980 milijuna eura prihoda iz izvoza.
Recesija u Njemačkoj i Austriji je, u inače zdravom hrvatskom sektoru, prouzročila pad izvoza od 26,9 posto od lipnja do kolovoza ove godine. Nedavna anketa članica HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije pokazala je da čak dvije trećine tvrtki ove godine očekuje pad prometa do 40 posto, a 60 posto sukladno ponašanju inozemnih partnera očekuje pad prometa i u prvoj polovici 2024. godine.
Budući da je taj sektor pod jakim pritiskom krize građevinskog sektora u Njemačkoj, Italiji i Austriji, suočava se s intenzivnim padom narudžbi. Zbog toga je nužno, istaknuli su poslodavci i sindikati, donijeti mjere koje će industriji pomoći prebroditi tu krizu.
- Naša uspješna budućnost u bitnome ovisi o našoj suradnji i dijalogu. Na našim glavnim izvoznim tržištima nastupila je recesija, što je već dovelo do dramatičnih poremećaja u tvrtkama, a najgore čini se tek slijedi tijekom 2024. godine - upozorio je Ivić Pašalić, predsjednik HUP – Udruge drvne i papirne industrije. Rješenje vidi u tripartitnom dijalogu Vlade, poslodavaca i sindikata, koje bi vodilo u aktivaciju mjera očuvanja radnih mjesta, pomoći u osiguravanju likvidnosti te osiguranju drvne mase kao ključnog resursa sektora.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, smatra da ulazimo u novu recesiju poput one iz 2008. godine koja je već zahvatila Njemačku i njihove građevinske tvrtke, što direktno utječe na domaću drvnu i papirnu industriju.
- Naše tvrtke imaju kapacitete i kvalitetne proizvode, ali je ključno pitanje hoće li biti kupaca i narudžbi. Zato je ključno sačuvati industriju u Hrvatskoj. Ako bude potrebno, sindikati će zajedno s poslodavcima od Vlade tražiti rješenja - poručio je Novosel.
Kolektivnim ugovorom određeno je da zakonski određena minimalna plaća bude osnovica za izračun svih plaća u sektoru na način da se plaća uvećava za koeficijente ovisno o složenosti poslova. Pri tome poslodavac mora zadržati odnose između pojedinih grupa složenosti, kako je navedeno u tarifnom dijelu Kolektivnog ugovora. Osnovna plaća radnog mjesta uvećava se najmanje za 20 posto za rad noću, 30 posto za prekovremeni rad te 50 posto za rad nedjeljom.
- Kolektivni ugovor nije samo interes radnika i sindikata već zajednička vrijednost jer će se uvjeti definirani Kolektivnim ugovorom primjenjivati u cijeloj industriji. U ovom je trenutku kada nas pogađa recesija ključno spasiti industriju i sva radna mjesta - naglasio je Berislav Bossak, predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske.
Potpisnici Kolektivnog ugovora su u ime poslodavaca Ivić Pašalić, predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije, Berislav Bossak, predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske, Ilija Budimir, predsjednik Sindikata Spačva Vinkovci, Emanek Demeter, predsjednik Sindikata sigurnost Koprivnica – HUS, Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, Dean Košić, predsjednik Novog sindikata TVIN Virovitica, Zlatko Safkin, predsjednik Sindikata zaposlenika "Stvarnost 1990" i Dragutin Šmerda, predsjednik Slavonsko baranjskog sindikata.