Naš život je nezamisliv bez tehnologije i napretka. Nove tehnologije sve brže pomiču granice mogućnosti, otvarajući nam opcije koje prije nekoliko godina nismo mogli niti zamisliti. Postalo je normalno u džepu i uvijek na dohvat ruke imati dostupno sve znanje svijeta, brz pristup apsolutno svakom čovjeku na svijetu, svim trgovinama i svoj mogućoj zamislivoj zabavi. Pametni uređaji oplemenili su nam život, no za mogućnostima koje nam oni otvaraju kaska naše poimanje potrebe za njihovim odgovornim zbrinjavanjem i recikliranjem. Elektronički je otpad, naime, najbrže rastuća kategorija otpada, s godišnjom stopom rasta od tri do pet posto. Važno je naglasiti da je u svakom odbačenom uređaju prisutno čak 49 kemijskih elemenata, od kojih se mnogi mogu reciklirati i tako, umjesto otpada, postati vrijedna sirovina.
Poziv za akciju
Poprilično je jasno da u prirodi ne postoji neograničen izvor spomenutih materijala, što je i pokrenulo veliku globalnu temu oko toga kako možemo osigurati ovaj tempo razvoja tehnologije koja počiva na tim elementima, a da dodatno ne ugrozimo naš planet. Uostalom, Earth Overshoot Day ove je godine u Hrvatskoj zacrtan već 28. svibnja, odnosno to je trenutak kada svojom potrošnjom premašujemo resurse koje priroda može obnoviti. Istodobno imamo situaciju da se golema, neiskorištena rezerva tih istih resursa nalazi u svim našim kućanstvima, pa tako i u našim ladicama. Istraživanje Hrvatskog Telekoma, koje je provedeno u povodu predstavljanja platforme "Poziv koji ne propuštaš", pokazalo je da u Hrvatskoj imamo pet milijuna mobitela koji se ne upotrebljavaju.
Iako već sam taj broj uređaja nadmašuje broj građana Hrvatske, kako bismo bolje dobili dojam o kakvoj se količini radi, zamislimo samo da spomenute mobilne uređaje posložimo jedan pokraj drugoga. U tom ćemo slučaju dobiti kolonu dugu 700 kilometara, što je cestovna udaljenost od Vukovara do Splita, odnosno od Pule do Dubrovnika. Iako ti uređaji nemaju svrhu, devet od deset ispitanika zadržava stari mobitel i gomila te uređaje po ladicama, a razlozi za to variraju. Njih 13 posto to čini zato što ne zna kako ni gdje zbrinuti uređaj. Kada pritom uzmemo u obzir da prema istom istraživanju 40 posto ispitanika promijeni mobitel unutar dvije godine, odnosno 68 posto unutar tri godine, jasno je da će se bez intervencije problem rasta elektroničkog otpada povećavati, što je dvostruki minus - time potencijalno ugrožavamo svoj okoliš, ali i povećavamo pritisak na okoliš zemalja izvoznica tih rijetkih i modernom čovječanstvu iznimno potrebnih elemenata.
Ne smijemo zaboraviti da se svakom pravilno prikupljenom i recikliranom tonom elektroničkog otpada izbjegava emisija od približno dvije tone ugljičnog dioksida. To je nama u Hrvatskom Telekomu bio glasan poziv za akciju. Pokrenuli smo platformu "Poziv koji ne propuštaš" pod okriljem koje provodimo cjelogodišnje aktivnosti i dajemo doprinos zaštiti okoliša, očuvanju i učinkovitijem korištenju prirodnih resursa.
Podizanje svijesti
Prva u nizu aktivnosti s kojom smo počeli jest intenzivnije podizanje svijesti i poticanje snažnijeg prikupljanja elektroničkih uređaja koje ne koristimo. Zahvaljujući "Pozivu", lani smo prikupili dvostruko više uređaja nego godinu prije. U HT-u održivost ne doživljavamo samo kao poslovnu orijentaciju, nego kao obvezu svih nas, kako poslovnih subjekata tako i pojedinaca, imajući u vidu dugoročnu dobrobit za društvo i buduće generacije. Kada govorimo o sljedećih 26 godina i 2050. godini u kojoj želimo živjeti, to nije futurizam, to je - sadašnjost. Danas moramo djelovati i postaviti temelje budućnosti u kojoj želimo živjeti. Svatko od nas ima svoju ulogu, odgovornost i zadaću koju treba odraditi. Ne možemo očekivati da netko drugi to napravi umjesto nas, to moramo biti mi i time se moramo pozabaviti sada.
Sadržaj nastao u suradnji s HT-om