Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su reformu plave karte EU-a kako bi olakšali zapošljavanje visokokvalificiranih državljana i pomogli ublažiti nedostatak radne snage u ključnim sektorima.
Direktiva o plavoj karti definira uvjete ulaska i boravka koje državljani trećih zemalja (i članovi njihovih obitelji) moraju ispuniti da bi se zaposlili u zemljama članicama EU-a. Iako je na snazi od kraja 2009. godine, plava karta do danas nije uspjela privući dovoljno potrebnih radnika. U 2019. godini, izdano je samo 36.806 plavih karti, a većinu ih je izdala Njemačka.
Prema revidiranim pravilima, podnositelji zahtjeva moraju podnijeti važeći ugovor o radu ili obvezujuću ponudu za posao od najmanje šest mjeseci, kao i dokaze o kvalifikacijama ili profesionalnim vještinama. Do sada je bio potreban ugovor ili ponuda od najmanje 12 mjeseci.
Izvjestitelj Javier Moreno Sánchez (S&D) rekao je kako će nove odredbe uskladiti zahtjeve za ulazak i boravak visokokvalificiranih radnika, uključiti fleksibilnije kriterije i proširiti korisnike, poboljšati mobilnost unutar EU kao i mogućnosti za stvaranje obitelji.
"Ovim sporazumom šaljemo i jasnu političku poruku - Europa mora povećati zakonite kanale migracija kako bi radnici lakše stizali i doprinijeli razvoju našeg kontinenta. Privlačnija i održivija shema dodaje stvarnu vrijednost postojećim nacionalnim shemama. U budućnosti namjeravamo ići dalje kako bi radnici na srednjim i nisko plaćenim poslovima mogli doprinijeti našem društvu na isti blagotvoran način na koji to sada mogu imati nositelji Plave karte”, izjavio je izvjestitelj Moreno Sánchez.
Nositelji plave karte EU-a moći će se preseliti u drugu državu članicu nakon početnog razdoblja od 12 mjeseci u zemlji koja im je prva odobrila plavu kartu. Također će imati koristi od ponovnog okupljanja s članovima obitelji putem bržih procedura ponovnog ujedinjenja, a članovi obitelji moći će isto tako pristupati tržištu rada.
Novost je i da će korisnici međunarodne zaštite, poput izbjeglica, također moći podnijeti zahtjev za plavu kartu EU-a u državama članicama koje nisu države članice u kojima su dobili azil ili neki drugi status zaštite.
Zastupnik Seán Kelly (EPP) pozdravio je nove odrede za koje vjeruje da plavu kartu čine privlačnijom za visokokvalificirane radnike iz trećih zemalja.
"Trenutno imamo praznine u digitalnim vještinama i privlačenje IT radnika je nešto što će komplementirati naše napore da Europa postane digitalni kontinent", rekao je Kelly.
Oko 60 posto poduzeća u Europi izjavilo da ne mogu naći radnike koji imaju potrebne informacije i komunikacijske vještine. U 2020. godini više od 500 tisuća radnih mjesta za stručnjake za kibernetičku sigurnost ostalo je nepopunjeno. Reforma plave karte omogućit će određenim vrstama stručnih kvalifikacija, primjerice u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije, da potvrde svoju kvalificiranost dokazivanjem relevantnog radnog iskustva.
Povjerenica EK-a za unutarnje poslove Ylva Johannson pozdravila je politički sporazum za reformu plave karte EU.
"Ovaj prijedlog je bio blokiran četiri godine, a vi ste pokazali da se EU može ujedini kada je riječ o migracijama, da može pronaći kompromis o migracijama", izjavila je povjerenica Johannson, "Ovim sporazumom EU može dostignuti Sjevernu Ameriku i Kanadu u utrci za talentima. Plava karta je više od prilike za dobar posao, to je šansa za život u Europi."
Zastupnica Sylvie Guillaume (S&D) ističe kako će se ovim sporazum smanjiti nelegalne migracije.
"Trebamo osigurati legalne pristupe zapošljavanju jer se time uništava krijumčarenje ljudima. Ovim sporazumu će se smanjiti nezakoniti migracijski tokovi. Pitanje plave karte je pitanje humanosti, ali i ekonomsko i socijalno pitanje kako bismo zaštitili sve europske i ne-europske radnike od eksploatacije", izjavila je Guillaume.
Europski parlament je s 556 glasova 'za', 105 'protiv' i 31 suzdržanim podržao neformalni sporazum s Vijećem. Vijeće će ga sada morati odobriti i objaviti u Službenom listu prije nego što stupi na snagu. Države članice tada će imati dvogodišnje razdoblje za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom.
