Umjetna inteligencija, kao tehnologija, udomaćila se u Hrvatskoj.
Čak 41 posto građana u Hrvatskoj koristilo je ili koristi umjetnu inteligenciju (AI) pokazalo je prvo istraživanje o percepciji AI-ja u Hrvatskoj koje su vodili Effectus veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb. Njima su alati poput ChatGPT-a, Midjourneya, Jaspera, Copilota, Grammarlyja i drugih poznata stvar. Štoviše, prema rezultatima prvog terenskog istraživanja o percepciji AI-a na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika, čak dvije trećine Hrvata ima srednju ili visoku AI pismenost.
Međutim, kako kaže voditelj istraživanja i predsjednik uprave Effectusa Robert Kopal puna slika postaje jasnija tek kad se ti podaci usporede s percepcijom građana o AI-ju.
Negativna percepcija
- Ta je percepcija više negativna nego pozitivna i ukazuje da građanima mnogo toga oko AI-ja nije jasno, a neke od najvećih prijetnji ni ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri, poput o deepfakea - kaže Kopal.
Istraživanje pokazuje da svaki deseti Hrvat prema AI-ju ima vrlo negativan stav. Dodatnih 20 posto građana tek su za dlaku umjereniji, ali to čini čak 30 posto građana Hrvatske koji smatraju da je AI loša tehnologija.
S druge strane, svega pet posto građana smatra AI tehnologiju izrazito pozitivnom, a dodatnih 18 posto da je dobra. Preostala, tiha i uvjetno rečeno ‘večina’ od 47 posto građana o AI-u se nije željela izraziti ni pozitivno ni negativno.
Kopal kaže da to potvrđuju i prve asocijacije građana kad se kaže AI.
- Njih 60 posto ima negativne asocijacije, a svega 30 posto pozitivne - ističe.
Najčešća asocijacija koju građani imaju kad pomisle na AI je - zabrinutost. Zbog utjecaja te tehnologije brine svaki treći Hrvat (33 posto). Njih 27 posto kaže da im AI budi neizvjesnost. No, isto toliko, 27 posto građana, kao prvu asocijaciju na AI ima - korisnost. Tri posto građana ushićeno je AI-jem pa to čini 30 posto koji imaju pozitivne asocijacije na AI.
- Najviše su zbog AI-ja zabrinuti u Dalmaciji, muškarci češće od žena kažu da je AI korisna - kaže Kopal.
Voditelj istraživanja ukazuje da je veliki problem što ne postoji jasna definicija AI-ja i što je znanje i konsenzus oko te tehnologije dosta nizak. Unatoč tome, pojašnjava, što je 42 posto građana potvrdilo da je koristilo ili koristi neke od alata i servisa koji upotrebljavaju AI, njih svega 14 posto je na izravno pitanje izjavilo da koriste AI.
Nejasna definicija AI-ja
- Četiri posto je reklo da AI koristi redovito, a 10 posto povremeno. Naša je procjena da su si ljudi tumačili što je AI na svoj način i da je zato tako malo ljudi bilo spremno izjaviti da koriste AI, iako kad ih se pita za konkretne alate tada je postotak korištenja veći - kaže Kopal.
Po alatima, kad se građanima ponudilo da odaberu proizvode i usluge koje koriste, ispalo je da 13 posto građana jest u praksi isprobalo AI. Nadalje, njih 15 posto po tome AI tehnologije koristi mjesečno, 10 posto tjedno, a tri posto svaki dan.
- Ali postoji i druga strana. Čak 38 posto građana tvrdi da još nije koristilo AI, a 21 posto je izjavilo da nije koristilo AI ‘ali je vidjelo kako AI radi’ - kaže Kopal.
Drugim riječima, 41 posto građana je isprobalo ili koristi AI alate, a 59 posto građana praktično nije isprobalo tu tehnologiju. Nasuprot tome je percepcija građana - da čak 72 posto njih je dojma da nisu isprobali AI.
Kopal navodi da je to jasna poruka sustavu u Hrvatskoj da se treba nešto poduzeti.
- Dobro je što ne prođe niti jedan dan da mediji ne pišu o AI-ju, i mediji su prema istraživanju glavni izvor informacija građana o toj tehnologiji, ali je jako loše da su obrazovni sustav i biznisi u tom smislu pri dnu - kaže Kopal.
Istraživanje pokazuje da svega 24 posto građana je informacije o AI-u dobilo iz obrazovnog sustava, a svega 22 posto na poslu.
Među građanima koji koriste AI, najčešći način njegove upotrebe je za pisanje teksta (58 posto). Građani AI zatim koriste za prevođenje (55 posto), chatanje (53 posto) i istraživanje teško dostupnih informacija (53 posto). AI se uglavnom koriste za generiranje kreativnog rada. Tako čak 41 posto upotreba AI-a otpada na generiranje slika i videa, a i 36 posto građana koristi ga za generiranje ideja.
Plagiranje u vrhu
- Ono što mene osobno brine utjecaj AI-a na postojeći obrazovni sustav, jer naši podaci ukazuju da 27 posto građana koristi AI za pisanje seminara, završnih i diplomskih radova - kaže Kopal.
Kad se građane pitalo kako dugoročno vide utjecaj AI-a većina smatra da će to biti tehnologija koja će imati i dobre i loše strane. Procjena je pak većine građana da će AI imati utjecaja na društvo u idućih pet do deset godina.
- Dok 10 posto građana smatra da će AI donijeti više novih poslova nego će ih uništiti, ali čak 49 posto građana smatra da će uništiti više poslova nego će ih stvoriti - kaže Kopal.
Dodaje pak da je svaka industrijska revolucija dosad na kraju stvorila više poslova i da zato trebamo početi raditi na tome da se poveća razina obrazovanja o AI-u. Razina obrazovanja je, kroz istraživanje, redovito bila čimbenik koji je ukazivao na pozitivnije stavove prema AI tehnologiji, kao i prema njenom korištenju.
Linearno nasuprot eksponencijalnog
- AI se razvija eksponencijalno, a mi ljudi razmišljamo linearno i moramo se pripremiti, jer će AI obilježiti budući razvoj društva i gospodarstva - kaže Kopal.
Bernard Gršić, državni tajnik za digitalno društvo kaže da ne treba strahovati hoće li AI zamijeniti čovjeka već treba raditi na našim, ljudskim prednostima kako bi građani koristili AI za ono što njima treba.
- AI omogućuje personalizirano iskustvo, pomaže u dijagnostici rizika i može odraditi niz repetitivnih stvari pa je razmišljanje kako usmjeriti obrazovni sustav prema tome da ljudi uče ono što će im osigurati bolju perspektivu i stvoriti bolje temelje za daljnji razvoj gospodarstva - zaključuje Gršić.