Mala ušara (Asio otus) jedna je od najčešćih sova u Hrvatskoj, a tijekom zime se okuplja u manje skupine koje za dnevna odmorišta često koriste stabla unutar naselja. Takve se skupine sastoje od „naših” sova stanarica te od jedinki koje dolaze k nama na zimovanje iz sjevernijih dijelova Europe, napisano je na stranicama Udruge Biom uz informaciju o potrazi za malim ušarama.
Naime, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode i Biom pozvali su volontere da se pridruže potrazi za malim ušarama 2021/2022., te prijave svoje nalaze i prate tijek potrage na karti.
Kako je pojašnjeno, male ušare za dnevni odmor rado biraju crnogorična stabla koja su lakša za skrivanje (npr. smreke, tuje, čemprese), no često ih se može pronaći i na nekim bjelogoričnim stablima (breze, platane i dr.) ponekad obraslim bršljanom ili imelom. Često su, navedeno je, osjetljive na uznemiravanje i izbjegavaju mjesta na kojima su izložene buci i ljudima. U sumrak napuštaju naselja te noću love sitne glodavce na okolnim poljima i livadama, da bi se prije svitanja ponovo vratile na svoje odmorište. Stoga biraju odmorišta u blizini otvorenih površina pogodnih za lov.
Zimska potraga za malim ušarama traje do početka veljače. Svi koje zanimaju sove mogu male ušare tražiti pregledavanjem krošnji stabala na staništima koja bi im mogla odgovarati. No, budući da je same sove ponekad teško uočiti, iz Udruge Biom savjetuju kako je uvijek dobro provjeriti ima li tragova njihove prisutnosti.
Pojasnili su kako se male ušare uglavnom hrane sitnim glodavcima čije kosti i dlaku ne mogu probaviti te ih izbacuju u gvalicama veličine 4-5 cm, otprilike 1-2 puta dnevno. Gvalice u podnožju stabla su dobar znak da to stablo koriste sove. Brojanje većih zimovališta se preporuča provoditi tijekom sumraka kada ptice izlijeću sa svojih odmorišta i odlaze na njive loviti, navedeno je uz poziv za potragu.
Mala ušara u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta, Spomenimo kako u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend. Parlament ističe da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, dvama najvažnijim dokumentima o zaštiti prirode u Europskoj uniji.
