Građani Europske unije mogli bi tražiti odštetu od vlada svojih država ako se dokaže da je na njihovo zdravlje utjecalo prekomjerno onečišćenje zraka. Naime, Juliane Kokott, glavna odvjetnica Europskog suda pravde, rekla je da vlade EU-a mogu biti odgovorne ako ne ispune obećanja o kvaliteti zraka.
Do ovakvog razvoja događaja je došlo nakon nakon što je stanovnik Pariza zatražio 21 milijun eura odštete od Francuske, tvrdeći da je rastuće zagađenje zraka u francuskoj prijestolnici naštetilo njegovom zdravlju. Tužitelj je ustvrdio kako je francuska država odgovorna jer nije osigurala ograničenja EU-a.
Kokott se složila da bi Francuska mogla biti tužena iako je bilo teško dokazati "izravnu uzročnu vezu" između ozbiljnog kršenja pravila o kvaliteti zraka i specifične štete po zdravlje. Također je napomenula da siromašnije zajednice - koje žive i rade u jako zagađenim područjima - posebno trebaju sudsku zaštitu.
No, Kokott je dodala i da bi se države članice mogle osloboditi krivnje dokazujući da bi se onečišćenje zraka i dalje dogodilo čak i da su na vrijeme usvojile dovoljne planove za kvalitetu zraka.
Europski sud pravde utvrdio je 2019. da je Francuska "sustavno i ustrajno" premašila godišnju granicu dušikovog dioksida od 2010. Osim toga, najviši francuski upravni sud prošle je godine kaznio vladu predsjednika Emmanuela Macrona s rekordnih 10 milijuna eura jer nije smanjila onečišćenje zraka na prihvatljivu razinu.
I Europski je Parlament zabrinut zbog neprovođenja Direktive o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, te upozorava da od 2010. nisu pokrenuti postupci zbog povrede obveze u pogledu emisija iznad gornjih graničnih vrijednosti utvrđenih Direktivom o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, iako tri države članice nikada nisu prijavile emisije amonijaka ispod njihove gornje granice
Zato je pozivao je Komisiju da poduzme pravne korake čim sazna da se propisi EU-a o kvaliteti zraka ne provode i da brzo reagira pokretanjem sudskih postupaka i sankcijama kad se utvrde povrede
