Klimatske promjene najveći su globalni problem, smatraju europski građani. Mišljenje njih 26.669 iz različitih socijalnih i demografskih skupina i svih 27 država članica ispitano je u posebnom istraživanju Eurobarometra 513, provedenom od 15. ožujka do 14. travnja 2021.
Čak 93 posto ispitanika smatra da su klimatske promjene ozbiljan problem, a 78 posto kako je riječ o vrlo ozbiljnom problemu.
Najozbiljnijim problemom s kojim se svijet suočava više od četvrtine ispitanika (29 posto) smatra okolišna pitanja, odnosno klimatske promjene (18 posto), degradaciju prirode (7 posto i zdravstvene probleme zbog onečišćenja (4 posto).
Ovo istraživanje pokazalo je kako čak 90 posto Europljana smatra da bi se politički odgovor Unije trebao usredotočiti na što veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i kompenziranje preostalih emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost. Gotovo isti broj (87 posto) ocjenjuje kako je važno postaviti ambiciozne ciljeve za povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, a isto toliko ispitanika misli da je za poboljšanje energetske učinkovitosti važna potpora EU-a.
Ljudi mijenjaju navike
U informaciji Europske komisije o ovom istraživanju, navedeno je i kako većina građana EU-a, njih 64 posto, već nastoji smanjiti vlastiti negativni utjecaj na klimu i svjesno odabire održiv način života.
Na pitanje o tome tko je odgovoran za borbu protiv klimatskih promjena građani su odgovorili kako su, uz individualno djelovanje, važne strukturne reforme na razini vlada (63 posto), poduzeća i industrije (58 posto) te EU-a (57 posto). Njih 81 posto ocjenjuje da je potrebno izdvojiti više javnih financijskih sredstava za čistu energiju, čak i ako se zbog toga smanje subvencije za fosilna goriva, a tri četvrtine smatra da bi se ulaganja u gospodarski oporavak trebala prije svega iskoristiti za novo zeleno gospodarstvo.
Ispitanici se slažu da borba protiv klimatskih promjena donosi i nove mogućnosti građanima EU-a i njegovom gospodarstvu. Tako njih 78 posto odgovara da će ona biti plodno tlo za inovacije zbog kojih će europska poduzeća biti konkurentnija. Jednak broj ispitanika, navedeno je, slaže se da promicanje stručnosti EU-a u području čistih tehnologija izvan Unije može ići u prilog povećanju zaposlenosti u EU-u, dok 70 posto vjeruje da smanjenje uvoza fosilnih goriva može biti korisno za gospodarstvo. Ukupno 74 posto ispitanika smatra da financijske posljedice štete koja će nastati zbog klimatskih promjena znatno nadilaze ulaganja potrebna za zelenu tranziciju.
Europski zeleni plan
Borba protiv klimatskih promjena jedan je od prioriteta Europske unije, pri čemu je ključan Europski zeleni plan. Europski parlament i države članice na temelju prijedloga Komisije obvezale su se da će EU do 2050. biti klimatski neutralan i da će se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjiti za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Te su obveze sadržane u europskom propisu o klimi, koji je potpisan 30. lipnja 2021.
Kako bi se one ispunile, Komisija će, kako je najavljeno, 14. srpnja 2021. predstaviti paket zakonodavnih prijedloga za cilj od 55 posto. Riječ je o sveobuhvatnoj reformi zakonodavstva u području klime i energije, koja će uključivati revizije postojećih propisa i niz novih instrumenata.
Izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans izjavio je kako bi i političari i poduzeća trebali povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra.
"Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55 posto („Fit for 55”), koji ćemo predstaviti u narednim tjednima, kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve", kazao je Timmermans.
Porast temperature
Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, od vremena industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Posljednje desetljeće (od 2009. do 2018.) najtoplije je zabilježeno razdoblje, a od 18 najtoplijih godina 17 ih je zabilježeno nakon 2000. godine.
Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus 2020. godina najtoplija je zabilježena u Europi. Većina stručnjaka uzrok vidi u većoj emisiji stakleničkih plinova (GHG) koja je posljedica ljudskih aktivnosti. Prosječna temperatura na svjetskoj razini danas je viša za 0.91-0,96° nego krajem 19 stoljeća.
Porast od 2°C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba znanstvenici uzimaju za graničnu vrijednost nakon koje postoji veći rizik opasnih i potencijalno katastrofalnih posljedica.
- Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 posto, čak bliže 57 posto, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali to je dobar napredak koji se temelji na znanosti i koji će imati velikog utjecaja. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno te imamo nove i ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju – izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska) kad su u lipnju zastupnici donijeli zakon o klimi.
