Novo istraživanje globalnih lanaca opskrbe pokazuje da je niz velikih modnih marki povezan s krčenjem šuma u amazonskoj prašumi.

Izvješće, objavljeno u ponedjeljak, analiziralo je gotovo 500.000 redaka carinskih podataka i pokazalo da brendovi kao što su Coach, LVMH, Prada, H&M, Zara, Adidas, Nike, New Balance, Teva, UGG i Fendi imaju višestruke veze s kožarama i drugim tvrtkama uključenim u proizvodnju kože i kožne galanterije, a koja je porijeklom iz Amazonije.

Više od 50 robnih marki ima višestruke veze u opskrbnom lancu s najvećim brazilskim izvoznikom kože, JBS-om, za kojeg se zna da se bavi krčenjem šuma Amazona. JBS se nedavno obvezao postići nultu krčenje šuma u svom globalnom opskrbnom lancu do 2035., što su ekološke skupine nazvali nedovoljnim

Studiju je provela Stand.earth, tvrtka za istraživanje lanca opskrbe. Nalazi su iznenađujući, dijelom i zato što su brojne marke koje su ispitane nedavno objavile politike da se kojim se ograđuju od aktera u opskrbnom lancu koji doprinose krčenju šuma.

Istraživanja su pokazala da je stočarska industrija najveći pokretač krčenja amazonskih prašuma, a modna industrija važan je zupčanik u stroju za izvoz kože. Što više, projekcije pokazuju da se u ime modne industrije mora zaklati 430 milijuna krava godišnje do 2025. da bi se nastavilo opskrbljivati ​​potrošače novčanicima, torbicama i cipelama.

Ova analiza nije se bavila se dokazivanjem izravne veze između pojedinih modnih marki i tvrtki koji se bave krčenjem šuma Amazona. Takve izravne veze sve je teže pronaći i dokazati. Umjesto toga, istraživači su tražili veze između pojedinog odjevnog predmeta i materijala koji bi se mogao dovesti u vezu s uzgojom stoke u Amazoni, industrije opisane kao glavnog krivca za krčenje šuma u tom području.

Od 84 tvrtke analizirane u izvješću, 23 su imale jasnu politiku oko prestanka suradnja s industrijama koje su na bilo koji način povezane s krčenjem šuma. Istraživači vjeruju da te 23 tvrtke "vjerojatno" krše vlastite politike. Za modnu kuću LVMH, na primjer, utvrđeno je vrlo vjerojatno povezanost s krčenjem šuma Amazona – unatoč činjenici da se ranije ove godine brend obvezao, u suradnji sa UNESCO-om, zaštititi Amazoniju.

Istraživači se nadaju da će uskoro svoja istraživanja proširiti i na druge industrije koje se uvelike oslanjaju na kožu, poput automobilskog sektora.

Klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti uzrokuju intenzivnije suše, poplave i požare koji dovode do daljnjeg krčenja šuma, čime se klimatske promjene dodatno pogoršavaju. Razmjeri šumskih požara u Amazoniji 2019. ukazali su na potrebu za međunarodnim odgovorom. Zatupnici Europskog parlamenta zato pozivaju na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva. Parlament također naglašava potrebu za povećanim ulaganjem u istraživanje alternativa fosilnim gorivima. Šume i cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na njima ključni su za daljnji razvoj kružne bioekonomije, koja omogućuje ublažavanje klimatskih promjena.