SJAJNO OTKRIĆE

Mikroplastika u okolišu ogroman je problem: Znanstvenici su pronašli način da je uklone pomoću bakterija

Bakterije se prirodno teže grupirati i zalijepiti za površine što stvara ljepljivu tvar nazvanu ‘biofilm‘ koja može prikupiti plastiku
Ilustracija
 Paul Kennedy/Alamy/Alamy/Profimedia

Mikrobiolozi su osmislili održiv način uklanjanja onečišćujuće mikroplastike iz okoliša pri čemu žele koristiti bakterije, piše Guardian.

Bakterije se prirodno teže grupirati i zalijepiti za površine, a to stvara ljepljivu tvar nazvanu 'biofilm' - vidimo to svako jutro kada peremo zube i uklanjamo zubne naslage. Istraživači s Politehničkog sveučilišta u Hong Kongu (PolyU) žele iskoristiti ovo svojstvo ljepljivih bakterija i stvoriti mreže mikroba nalik traci koje mogu hvatati mikroplastiku u zagađenoj vodi kako bi stvorile mrlju koja se lako može ukloniti ili reciklirati.

Iako su ova otkrića, predstavljena u srijedu na godišnjoj konferenciji Društva mikrobiologa, još uvijek preliminarna, ovaj bi izum mogao utrti put za dugoročno održivo smanjenje razine plastičnog onečišćenja jednostavnim korištenjem nečega pronađenog u prirodi.

'Nužno je razviti učinkovita rješenja koja zarobljavaju, sakupljaju, pa čak i recikliraju mikroplastiku kako bi se zaustavila 'plastifikacija' našeg prirodnog okruženja', rekla je Sylvia Lang Liu, mikrobiologinja na PolyU i voditeljica projekta.

Mikroplastiku čine su plastični fragmenti, obično manji od 5 mm, koji se slučajno ispuštaju u okoliš tijekom proizvodnje i razgradnje, na primjer, vrećica za namirnice ili boca s vodom - ili tijekom svakodnevnih aktivnosti poput pranja sintetičke odjeće poput najlona ili korištenja proizvoda za osobnu njegu koji sadrže plastične mikrokuglice.

Mikroplastika pronađena u soli, zelenoj salati, jabukama...

Iako su maleni, rizik koji predstavljaju za okoliš ogroman je. Mikroplastika nije lako biorazgradiva, pa se u okolišu zadržava dulje vrijeme, a također apsorbira i akumulira otrovne kemikalije. Ona se širi u otpadne vode i u oceane, ugrožavajući morske životinje koje ih na kraju pojedu, a na kraju dospiju u ljudski prehrambeni lanac i štete ljudskom zdravlju. Prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, mikroplastika je pronađena u više od 114 vodenih vrsta u 2018. godini, a pronađena je i u soli, zelenoj salati, jabukama i mnogim drugim namirnicama.

Ipak, zasad još ne postoji održiv, ​​jedinstven način uklanjanja mikroplastike.

Ovim istraživanjem tim profesorice Lang Liu konstruirao je bakterijski biofilm, od bakterije nazvane Pseudomonas aeruginosa, sposoban imobilizirati i prikupiti štetnu mikroplastiku koja pluta u vodi. Te mreže za mikrobe hvataju i grupiraju mikroplastiku nakon čega mikroplastične čestice potonu na dno. Zatim, zahvaljujući 'mehanizmu za oslobađanje' pomoću gena za širenje biofilma, istraživači mogu osloboditi mikroplastiku iz zamki bakterija te je ona spremna za recikliranje.

'Ovo je stvarno inovativna i uzbudljiva primjena biofilmskog inženjerstva za rješavanje krize zagađenja plastikom', rekla je dr. Joanna Sadler, istraživačica sa Sveučilišta u Edinburghu, koja nije bila uključena u ovo istraživanje. 'Jedan od najvećih izazova u radu s mikroplastikom je hvatanje takvih malih čestica kako bi se mogle razgraditi i ukloniti iz okoliša. Liu i suradnici pokazali su elegantno rješenje ovog problema koje ima velik potencijal za daljnji razvoj u stvarnu tehnologiju pročišćavanja otpadnih voda.'

Međutim, eksperiment je još uvijek preliminaran: proveden je kao test provjere koncepta u kontroliranom laboratorijskom okruženju, a ne u oceanu ili kanalizaciji; i to je učinjeno pomoću soja bakterija 'aeruginosa', koji može biti prijenosnik bolesti i vjerojatno se ne bi mogao koristiti u stvarnim, velikim projektima. No istraživači su uvjereni da se metoda može ponoviti kako bi se pronašle prirodne bakterije koje stvaraju biofilm izravno u kanalizaciji ili drugim vodenim okruženjima.

'Što se tiče hvatanja mikroplastike, to je zanimljiv razvoj događaja', rekao je dr. Nicholas Tucker, viši predavač molekularne mikrobiologije sa Sveučilišta Strathclyde, koji također nije bio uključen u istraživanje. 'Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se to moći primijeniti i u većim skalama.' Prema Tuckeru, trebat će više istražiti na kojim vrstama površina treba uzgajati biofilm.

Ovakva istraživanja pružaju dobar primjer mnogih primjena mikrobne biotehnologije i onoga što veliki podvizi malene bakterije mogu postići. 'Općenito, ovo pokazuje da mikrobi mogu i zasigurno će igrati važnu ulogu u svakoj fazi životnog ciklusa plastike', rekao je Tucker.

Europski parlament pozvao na zabranu namjerno dodanih mikroplastika

U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, a dio se izvozi u strane zemlje. Ostatak završi u odlagalištima, spalionicama ili kao otpad u okolišu čime se zagađuju šume, plaže, rijeke i mora. Plastika čini 85 posto otpada na plažama u svijetu, a mikroplastika pronašla je svoj puit i do ljudskog prehrambenog lanca.

Europski parlament traži da sva plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje na tržištu EU-a do 2030., zatim reciklažu minimalnih količina određenih plastičnih proizvoda te uspostavljanje standarda reciklaže.

Eurozastupnici su pozvali na zabranu namjerno dodanih mikroplastika u kozmetičkim proizvodima, deterdžentima te proizvodima za čišćenje do 2020. Također se predlažu oštrije mjere za proizvode poput tekstila, guma, boja i filtera od cigareta kako bi se smanjila količina mikroplastike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. travanj 2021 10:37