Potrošnja tekstila u Europi u prosjeku ima četvrti najveći učinak na okoliš i klimu, nakon konzumacije hrane, stanovanja i mobilnosti, zaključak je novog izvješća Europske agencije za okoliš. Izvješće je objavljeno u jeku iščekivanja strategije EU za održive i kružne tekstile, prenio je portal Recycling magazine.
U izvješću se navodi kako je, u usporedbi s drugim potrošačkim kategorijama, tekstil u 2020. godini uzrokovao treći najveći pritisak na korištenje vode i zemlje te peti najveći pritisak na korištenje sirovina i emisiju stakleničkih plinova. U prosjeku, po glavi stanovnika EU konzumacija tekstila zahtijevala je devet kubičnih metara vode, 400 metara četvornih zemlje, 391 kilogram sirovine te je uzrokovala karbonski otisak od oko 270 kilograma. Velik dio spomenute upotrebe resursa i emisija dogodio se izvan same Europe.
Izvješće se bavi i time kako modeli kružnog gospodarstva i dizajna mogu smanjiti negativne učinke koji proizlaze iz proizvodnje i potrošnje tekstila. Ključan je sam dizajn proizvoda - pažljiv odabir materijala, svevremenski izgled te multifunkcionalnosti odjevnog predmeta. Te odrednice omogućuju, navodi se, produžuju životni vijek tekstilnog proizvoda.
Podsjetimo, kako je objašnjeno na stranicama Europskog parlamenta, Europska komisija je u ožujku 2020. donijela novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji obuhvaća Strategiju EU-a za tekstil. U veljači 2021. godine Europski parlament glasao je o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine. Među dodatnim mjerama bila su i stroža pravila o recikliranju i obvezujući ciljevi za upotrebu i potrošnju materijala. Zastupnici su, navodi se, tražili i nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde o korištenju vode. Novom strategijom nastoji se riješiti problem brze mode i pružiti smjernice za postizanje visoke razine odvojenog prikupljanja tekstilnog otpada.
Prema Direktivi o otpadu, koju je Europski parlament usvojio 2018. godine, države članice do 2025. godine moraju odvojeno prikupljati tekstil.
