Zagađenje plastikom u neumornom je porastu, dok gospodarenje otpadom i recikliranje "štekaju", zaključak je izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pod nazivom "Global Plastics Outlook " iz veljače, a detalje kojeg je prenio portal Recycling Magazine.

Naime, u izvješću se navodi kako svijet proizvodi dvostruko više plastičnog otpada nego prije 20 godina, a većina tog otpada završi na odlagalištima smeća, u spalionicama ili pak u okolišu, dok se uspješno reciklira svega devet posto ukupne količine plastičnog otpada.

Tom nesmiljenom porastu kumuje rast populacije i nagon za zaradom, a gotovo polovica svog plastičnog otpada nastaje u OECD zemljama. Naravno, postoje razlike među pojedinim zemljama. Primjerice, količina plastičnog otpada varira od prosječnih 221 kilograma po osobi u SAD-u do 114 kilograma u europskim članicama OECD-a pa do 69 kilograma u Južnoj Koreji i Japanu.

Nadalje, u izvješću se navodi kako većinu zagađenja plastikom uzrokuje neadekvatno prikupljanje i odlaganje većih komada plastike, odnosno makroplastike, no veliki je problem i mikroplastika, odnosno sintetički polimeri koji su manji od pet milimetara u promjeru. Zemlje članice OECD-a odgovorne su za 14 posto ukupnog zagađenja plastikom, a unutar toga za 11 posto makroplastikom i 35 posto mikroplastikom.

Izvješće je također utvrdilo kako je pandemija, usporavanjem gospodarstva, dovela do 2,2 postotnog smanjenja upotrebe plastike u 2020. godini, ali da su dostava hrane, odnosno pakiranja "za van" te medicinska oprema kao što su maske doprinijele dodatnom zagađenju. Ubrzavanjem ekonomske aktivnosti u 2021. i potrošnja plastike se vratila na staro.

Nadalje, u izvješću se navodi da iako porezi i zabrane jednokratne plastike postoje u više od 120 zemalja to nije dovoljno za smanjenje općenitog zagađenja. Većina tih akata tiče se proizvoda kao što su plastične vrećice koje čine mali dio ukupne količine plastičnog otpada. Te su mjere, navodi se, uspješnije u smanjenju zagađenja okoliša nego u smanjenju općenite potrošnje plastike, dok porezi koji se tiču odlagališta i spalionica postoje samo u manjini zemalja.Isto tako, većina plastike koju koristimo napravljena je od primarne plastike. Iako se globalna proizvodnja plastike od reciklirane ili sekundarne plastike više nego učetverostručila sa 6,8 milijuna tona u 2000. godini na 29,1 milijun tona u 2019. godini to je i dalje svega skromnih šest posto od ukupne proizvodnje plastike.

Podsjetimo, Europska unija, ali i Europski parlament kao jedno od njezinih ključnih tijela, objavila je rat jednokratnoj plastici.

Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu temelji se na postojećem zakonodavstvu EU-a o otpadu, ali ide i korak dalje jer se u njoj postavljaju stroža pravila za one vrste proizvoda i ambalaže koji su među deset najučestalijih predmeta koji onečišćuju europske plaže. Njome se zabranjuje upotreba određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za koje postoje alternative.

Osim toga, države članice EU postigle su dogovor da će do 2029. godine ostvariti cilj za skupljanje plastičnih boca od 90 posto te će do 2025. godine plastične boce morati sadržavati najmanje 25 posto, a do 2030. godine 30 posto recikliranog materijala.

Brojke koje će vas natjerati da se zapitate

- Potrošnja plastike učetverostručila se u posljednjih 30 godina

- Globalna proizvodnja plastike udvostručila se od 2000. do 2019. godine i dosegla 460 milijuna tona

- Plastika je odgovorna za 3,4 posto globalnih emisija stakleničkih plinova

- Globalna proizvodnja plastičnog otpada više se nego udvostručila od 2000. do 2019. godine i to na 353 milijuna tona

- Gotovo dvije trećine plastičnog otpada generira plastika kojoj je rok trajanja manji od pet godina, dok 40 posto dolazi od pakiranja, a 11 posto od odjeće i tekstila

- Reciklira se samo devet posto plastičnog otpada, 19 posto se spaljuje, 50 posto završi na odlagalištu, a 22 posto van sustava, na ilegalnim odlagalištima smeća ili pak u prirodi

- U 2019. godini u vodama diljem svijeta završilo je 6,1 milijun tona plastičnog otpada, od toga 1,7 milijuna tona u oceanima

- Procjenjuje se da se u morima trenutno nalazi 30 milijuna tona plastičnog otpada, dok je daljnjih 109 milijuna tona akumulirano u rijekama