POTOP U JUŽNOJ AFRICI

Smrtonosne poplave i oluje zbog globalnog zagrijavanja danas su dvostruko intenzivnije

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa nazvao je poplave "katastrofom ogromnih razmjera" i "najvećom tragedijom koju smo ikada vidjeli"

Sprovod djece koja su se utopila u ovogodišnjoj poplavi u Južnoj Africi

 Rajesh Jantilal/Afp/Profimedia

Ogromne i smrtonosne poplave koje su pogodile Južnu Afriku u travnju bile su dvostruko vjerojatnije i intenzivnije zbog globalnog zagrijavanja, izračunali su znanstvenici.

Naime, katastrofalne poplave pogodile su južnoafričke pokrajine KwaZulu-Natal i Eastern Cape 11. travnja nakon iznimno obilnih oborina.

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa nazvao je poplave "katastrofom ogromnih razmjera" i "najvećom tragedijom koju smo ikada vidjeli", a kasnije je proglasio nacionalno stanje katastrofe. Najmanje 453 osobe su ubijene, a luka Durban, najveća u Africi, zatvorena je, što je izazvalo globalni poremećaj u opskrbi hranom i mineralima.

Druge nedavne studije otkrile su da bi toplinski val u pacifičkoj sjeverozapadnoj regiji Sjeverne Amerike 2021. bio "praktički nemoguć" bez klimatskih promjena, te da je globalno zagrijavanje pogoršalo ekstremne poplave u Europi u srpnju 2021. i oluje na Madagaskaru, Malaviju i Mozambiku u siječnju.

-Ako ne smanjimo emisije i ne zadržimo globalne temperature ispod 1,5 C, mnogi ekstremni vremenski događaji postat će još destruktivniji- rekao je Izidine Pinto sa Sveučilišta Cape Town i član tima koji je proveo analizu.

-Većina ljudi koji su izgubili život u poplavama živjelo je u siromašnim naseljima bez potrebne infrastrukture, pa opet vidimo kako klimatske promjene nerazmjerno utječu na najranjivije ljude. Međutim, poplava luke Durban također je podsjetnik da nema granica za klimatske utjecaje. Ono što se događa na jednom mjestu može imati značajne posljedice negdje drugdje- kazao je Friederike Otto, s Imperial Collegea u Londonu i također dio tima koji je proveo istraživanje.

Pri analizi uloge globalnog zagrijavanja u južnoafričkim poplavama korišteni su podaci o vremenu i računalne simulacije kako bi se procijenilo kolika je vjerojatnost da će se ekstremne oborine dogoditi u današnjoj vrućoj klimi – 1,2C toplijoj nego prije industrijskog doba.

Rezultati su pokazali da se takve ekstremne oborine sada mogu očekivati ​​otprilike jednom svakih 20 godina u usporedbi sa samo jednom u svakih 40 godina, što je bio slučaj ranije. Procjena je također pokazala da su oborine bile 4-8% intenzivnije nego što bi bile bez klimatskih promjena. To je u skladu sa znanstvenim shvaćanjem kako klimatske promjene utječu na obilne oborine. Kako atmosfera postaje toplija, ona zadržati više vode, čime se povećava rizik od pljuskova.

„Zbog klimatskih promjena očekuje se učestalija pojava klimatskih katastrofa u nadolazećim godinama. Suočeni s tim ljudskim tragedijama koje sa sobom povlače i teške gospodarske posljedice, od ključne je važnosti da značajno povećamo sredstva u Fondu i ubrzamo procedure za njihovu mobilizaciju. Sve europske regije su izložene , a posebice otoci na kojima je gospodarski razvoj još uvijek nesiguran, a ranjivost na klimatske promjene ekstremna“, izjavio je izvjestitelj i predsjednik Odbora za regionalni razvoj Younous Omarjee (Ljevica, Francuska).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. svibanj 2022 17:29