Europski parlament proglasio je u studenom 2019. klimatsku i ekološku kriza u Europi i svijetu. Zastupnici su zatražili od Komisije da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5°C.
U lipnju 2021. Parlament je podržao zakon o klimi, njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu.
Klimatska kriza, borba protiv klimatskih promjena, ekstremni klimatski uvjeti...cijeli niz je pojmova o kojima se zadnjih godina govori sve učestalije. Klimatske promjene diktiraju puno toga u današnjem svijetu, a Europska unija zacrtala je ambiciozan plan da Europa do 2050. postane klimatski neutralan kontinent.
U rujanskom broju publikacije Regio-novosti, koju uređuje Dubravka Jurlina Alibegović, a izdaje Ekonomski institut, Zagreb, u rubrici “Pojmovnik” objasnili su što su to klimatske promjene.
Globalno zagrijavanje
“Klimatske promjene su globalne promjene koje su najjasnije izražene u promjeni temperature zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere. Izgaranjem fosilnih goriva, krčenjem šuma i uzgojem stoke oslobađaju se velike količine stakleničkih plinova
(ugljikov dioksid, metan, dušikov oksid, fluorirani plinovi) koji se pridodaju onima koji i prirodno postoje u atmosferi”, navode u tekstu o klimatskim promjenama.
Time se, pojašnjavaju nadalje, pojačava učinak staklenika i globalno zagrijavanje, što su glavni uzročnici klimatskih promjena. Ugljikov dioksid nastao ljudskom aktivnošću najviše pridonosi globalnom zagrijavanju i njegova koncentracija u atmosferi 2020.
godina bila je 48 posto viša nego u predindustrijskom razdoblju. Prirodni uzroci, poput vulkanske aktivnosti i promjena u sunčevom zračenju, doprinijeli su ukupnom zagrijavanju u razdoblju 1890. - 2010. s manje od 0,1°C.
Istaknuto je i kako se desetljeće od 2011. do 2020. smatra najtoplijim otkad postoje mjerenja. Prosječna globalna temperatura 2019. godine bila je 1,1°C viša nego u predindustrijskom razdoblju. Povećanje od 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje rezultiralo bi negativnim učincima na prirodni okoliš i zdravlje ljudi, što uključuje i velik rizik od opasnih i potencijalno katastrofalnih promjena u globalnom okruženja. Međunarodna zajednica stoga zagrijavanje nastoji ograničiti na 1,5°C 5.
Posljedice klimatskih promjena, navedeno je također, osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih pojava – u nekim regijama to su poplave izazvane bujičnim kišama (sjever Europe), a u drugim regijama toplinski valovi (u južnoj i središnjoj Europi to često rezultira šumskim požarima i sušama).
Nisu izolirani događaji
To više nisu izolirani događaji, nego intenzivne vremenske pojave koje rezultiraju značajnim posljedicama. Promjena intenziteta i učestalosti takvih ekstremnih događanja smatra se pokazateljem razmjera klimatskih promjena koje se sve češće nazivaju “klimatskom krizom” ili “izvanrednim stanjem” (što nisu tehnički termini, ali javnost upozoravaju na ozbiljnost situacije).
Isto tako u tekstu podsjećaju kako je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u srpnju 2021. u Atlasu smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima 1970. - 2019.6 upozorila da su suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine, osim velikih materijalnih šteta, uzrokovale i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina.
Tako je suša uzrokovala 650 tisuća smrtnih slučajeva, oluje 577 tisuća, poplave 59 tisuća te ekstremne vrućine 56 tisuća. Najveće ekonomske štete uzrokovale su oluje (520 milijardi američkih dolara) i poplave (115 milijardi američkih dolara).
Znanstvenici, ističu u ovoj publikaciji, upozoravaju da pritom niti jedna zemlja nije sigurna te da je nužno više ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući i razvijanje sustava ranog upozoravanja.
Nadalje, podsjećaju i kako šesto izvješće 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC)7 donosi vrlo zabrinjavajuću sliku o stanju klimatskih promjena, uzrocima i potencijalnim rješenjima.
Potaknuti izvješćem i nedovoljno ambicioznim aktivnostima hrvatskih institucija vezanih za klimatske promjene, nastala je inicijativa Znanstvenici za klimu - Hrvatska, kojom se traže odgovori na pitanja postavljena institucijama zakonodavne i izvršne vlasti (odnose se na trenutno stanje klime, moguće klimatske budućnosti, klimatske informacije za procjenu rizika i regionalnu prilagodbu, ograničavanje budućih klimatskih promjena) te sustavna akcija cijelog društva, zaključuju u publikaciji Regio-novosti u tekstu o pojašnjenju pojma 'klimatske promjene'.
