NOVO IZVJEŠĆE

Sve su veće šanse da ćemo uskoro prijeći granicu zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzijeva

Broj od 1,5C nije neka nasumična statistika. To je prije pokazatelj točke u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji za ljude, pa čak i za cijeli planet, kazao je čelnik Svjetske meteorološke organizacije

Iguana, žrtva rapidnog rasta temperatura

 David Hosking/Alamy/Profimedia

Vjerojatnost da će temperatura na Zemlji u jednoj od sljedećih pet godina prijeći granicu od 1,5 stupnjeva Celzijeva sada je 50%, otkrili su znanstvenici predvođeni britanskim Met Officeom. Još 2015. nije bilo šanse da se to dogodi u sljedećih pet godina. Ta šansa je poraslo na 20% u 2020. i 40% u 2021. Godine 2021. globalna prosječna temperatura bila je 1,1C iznad predindustrijske razine.

Također je gotovo sigurno – 93% – da će do 2026. jedna godina biti najtoplija ikad zabilježena, nadmašivši 2016., kada je El Niño povisio temperature. Također je gotovo izvjesno da će prosječna temperatura sljedećih pet godina biti viša nego prethodnih pet godina.

-Broj od 1,5C nije neka nasumična statistika. To je prije pokazatelj točke u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji za ljude, pa čak i za cijeli planet. Sve dok nastavimo emitirati stakleničke plinove, temperature će nastaviti rasti. Uz to, naši će oceani nastaviti postajati topliji i kiseliji, morski led i ledenjaci će se i dalje topiti, razina mora će nastaviti rasti i naše će vrijeme postati ekstremnije."- rekao je profesor Petteri Taalas, čelnik Svjetske meteorološke organizacije, koja je objavila novo izvješće.

Prirodni klimatski ciklusi mogu potaknuti da se globalne temperature raste ili spuštaju. No Pariški sporazum zahtijeva od nacija da zaustave rast zagrijavanja uzrokovan ljudskim aktivnostima na znatno ispod 2C. Svjetski znanstvenici upozorili su 2018. da će rast od 1,5C globalnog zagrijavanja donijeti ozbiljne negativne posljedice za milijarde ljudi.

-Mogućnost premašivanja praga od 1,5C, čak i na samo godinu dana, zabrinjava. Naše emisije stakleničkih plinova i dalje su gotovo rekordno visoke i dok se emisije ne spuste na neto nulu, nastavit ćemo vidjeti globalno zatopljenje. Hitno su potrebna brza i drastična smanjenja emisija- rekao je dr. Andrew King sa Sveučilišta u Melbourneu. “

Za 2022. u sjevernoj Europi, sjeveroistočnom Brazilu i Australiji previđa se više kiše u usporedbi s prosjekom u posljednjih 30 godina , dok se za jugozapadnu Europu i jugozapad Sjeverne Amerike predviđaju sušniji uvjeti nego inače. .

Profesor Taalas je također upozorio na posebno brzo zagrijavanje na sjevernom polu. -Arktičko zagrijavanje je nerazmjerno visoko i ono što se događa na Arktiku utječe na sve nas- kazao je.

Smanjenje morskog leda i njegovi negativni učinci povezani su s ekstremnim vremenskim pojavama u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, uključujući toplinske valove, poplave, pa čak i snježne oluje.

Europska komisija već je donijela niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55", a sve kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.

Predsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, zastupnica Iratxe García Peréz izjavila je kako će postizanje EU klimatskih ciljeva biti najambiciozniji politički projekt našeg doba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. svibanj 2022 17:12