U prosječnom hrvatskom kućanstvu na stolu se najčešće može pronaći voda, kava, svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka i čaša piva. Glavni izvor bjelančevina je svinjsko meso, muškarci prosječno unose 53 posto ugljikohidrata, a žene 49 posto, iako je preporuka 30 posto.
Ovo su sažeti rezultati prvog nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije koje je prije tri godine provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Iz spomenutog jelovnika lako se može zamijetiti kako na stolu nedostaje „zelenih“ namirnica. To, nažalost, nije veliko iznenađenje. Početkom ove godine agencija Hendal provela je za Konzum istraživanje koje je pokazalo da 34 posto odraslih i 32 posto djece ne jede voće svaki dan, a 39 posto odraslih i 41 posto djece ne jede povrće svaki dan. Iako uravnotežena prehrana podrazumijeva konzumaciju pet komada voća i povrća dnevno, čak 82 posto odraslih dnevno pojede manje od toga. Ne moramo ni govoriti kako ovi podaci nisu previše ohrabrujući, no zdraviji način ishrane nije neka velika astronomska fizika već se može lako usvojiti uz pomoć „plant based“ prehrane.
Biljna prehrana povoljno djeluje na zdravlje
Radi se o tipu prehrane koji se definira prema učestalosti unosa namirnica životinjskog porijekla. Naime, sve je veći broj spoznaja o tome kako prehrana temeljena na biljnoj hrani ima povoljno djelovanje na zdravlje, što nam je potvrdila i Mirja Zupčić, nutricionistica iz Vitaminoteke.
- Preporuke za prevenciju, ali i suportivnu terapiju brojnih bolesti danas podrazumijevaju proširenje jelovnika u korist raznovrsnih namirnica biljnog porijekla. Raznovrsna i uravnotežena biljna prehrana koja se bazira na unosu cjelovitih žitarica, voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, ali podrazumijeva i unos čaja, kave te ne sadrži hidrogenirana biljna ulja djeluje povoljno na zdravlje srca – objašnjava Zupčić.
Pritom nije nikakva tajna da prekomjerna konzumacija pojedinih namirnica može uvelike utjecati na ljudsko zdravlje zbog čega raznolika prehrana može imati ogromne benefite. Dr. Hrvoje Pintarić, predstojnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u KBC Sestre Milosrdnice te specijalist kardiologije i interne medicine u Poliklinici Medikol, istaknuo nam je da, primjerice, šećer konzumiran u velikim količinama može potaknuti inzulinsku rezistenciju te je snažno povezan s nastankom dijabetesa tipa 2 i bolestima srca te tzv. nealkoholnom masnom bolešću jetre.
Još jedan veliki problem modernog društva jest i brza hrana koja uvelike povećava rizik od brojnih bolesti te izaziva pretilost, što je izuzetni problem kada u obzir uzmemo da je u Hrvatskoj svaka druga osoba prekomjerno uhranjena, a za otprilike svaku petu možemo reći kako je pretila. Dr. Pintarić kao primjer nekvalitetne brze hrane navodi komercijalne pizze koje se pripremaju od nezdravih sastojaka kao što su visoko pročišćeno tijesto i jako obrađeno meso, no isto tako navodi da domaća pizza može biti dobar obrok ako se jede umjereno te ako se pripremi s provjernim namirnicama.
O negativnim aspektima prekomjernog unosa pojedinih namirnica osvrnula se i nutricionistica Zupčić.
- Prekomjerna količina soli u prehrani djeluje štetno na organizam jer podiže krvni tlak, a time i rizik od bolesti srca i krvnih žila poput srčanog i moždanog udara. Prekomjeran unos masti i ugljikohidrata zasigurno dovodi do povećanja tjelesne mase i pretilosti koja se povezuje s bolestima poput bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa, nekih vrsta karcinoma i mnogih drugih bolesti i stanja – ističe Zupčić, ali nadodaje da nisu sve masti u prehrani nepoželjne. Višestruko nezasićene masne kiseline porijeklom iz ribe su, kaže, itekako blagotvorne na zdravlje kao i jednostruko nezasićene masti iz, primjerice, maslinova ulja.
Tu se opet vraćamo na „plant based“ prehranu, odnosno na smanjenje unosa namirnica životinjskog podrijetla. Veliki sistematski pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegetarijanci imaju niže vrijednosti brojnih čimbenika rizika poput indeksa tjelesne mase, masnoća u krvi, šećera u krvi na tašte, u usporedbi sa svejedima. Nadalje, postoje dokazi o nižoj učestalosti bolesti srca, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti u osoba koje se hrane pretežito s hranom biljnog porijekla.
Manji unos mesa može pomoći i kod gubitka kilograma. Nutricionistica Zupčić navodi da plant-based prehrana sadrži manje kalorija zbog nižeg unosa zasićenih masti i zbog visokog unosa vlakana koji pomažu kod gubitka viška kilograma. Ključnu ulogu u tom procesu igraju prehrambena vlakna, ugljikohidrati prisutni u biljkama koja se ne probavljaju u probavnom sustavu. Ona smanjuju energetski unos i signaliziraju tijelu veći osjećaj sitosti širenjem želuca jer je vlaknastu hranu potrebno dulje žvakati, a topiva prehrambena vlakna na sebe vežu vodu zbog čega im raste volumen.
Visoki unos vlakana pomaže kod gubitka kilograma
- Prehrambena vlakna snižavaju i razinu kolesterola u krvi što je zasigurno jedan od mehanizama kojim biljna prehrana čuva srce i krvne žile. Unos zasićenih masti niži je kod sljedbenika bilo kojeg plant based modela u usporedbi sa svejedima, a poznato je kako zasićene masti djeluju negativno na zdravlje srca i krvnih žila zbog svog upalnog djelovanja. Biljni obrasci hranjenja bogati su biljnim izvorima masnoća, a to podrazumijeva visok udio nezasićenih masnoća koje imaju protuupalno djelovanje, a time i zaštitnu ulogu u organizmu – kaže Zupčić.
Naravno, promjena prehrane nije jedini faktor koji je potrebno primijeniti kako bi se okrenuli prema zdravijem načinu života, što nam je za kraj objasnio i dr. Pintarić.
- Smisao promjene stila života jest sprječavanje nastanka bolesti. Upravo zato se treba riješiti štetnih navika i okrenuti se zdravijoj prehrani, ali i održavati redovitu tjelesnu aktivnost. Samo pola sata neke fizičke aktivnosti svaki dan može uvelike pomoći organizmu. To ne mora biti neka organizirana aktivnost poput sporta već je i šetnja dovoljna s time da ne mora čak biti ni u komadu odrađena već može biti i u intervalima od nekoliko minuta – navodi dr. Pintarić.
Sponzorirani sadržaj omogućuje Zvijezda.