Interregov projekt MonitorEE kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša kroz utjecaj na politike i zakonodavstvo podiže energetsku učinkovitost zgrada
Poznato je da su zgrade veliki potrošači energije što ih stavlja u fokus kada se govori o ublažavanju negativnog utjecaja klimatskih promjena. Otprilike 85% europskog fonda zgrada izgrađeno je u vrijeme kad su standardi energetske učinkovitosti bili manje strogi te su zgrade odgovorne za 40% potrošene energije i 36% emisija stakleničkih plinova.
Energetska obnova zgrada više nije nepoznata tema u hrvatskoj javnosti. U posljednjih desetak godina doživjela je pravi procvat u području javnih i višestambenih zgrada te obiteljskih kuća. Međutim, još je puno posla pred nama.
Takva obnova zgrada podrazumijeva cjelovitu energetsku obnovu uz primjenu integriranih mjera energetske učinkovitosti. Tu se misli prvenstveno na toplinsku izolaciju ovojnice zgrade, modernizaciju sustava grijanja i hlađenja, ugradnju rekuperacije, zamjenu energenta, daljinsko očitanje potrošnje energije, uvođenje učinkovite rasvjete, kao i primjenu sustava obnovljivih izvora energije (solarnih kolektora, fotonaponskih sustava, dizalica topline).
U Hrvatskoj je još uvijek financijska ušteda najjači motiv za energetsku obnovu, premda građani u posljednje vrijeme pokazuju i sve veću svijest za održivost. Tu su i zahtjevni ciljevi Europske unije koje je potrebno ispuniti, a postati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine bit će itekako izazovno. To konkretno znači smanjiti emisije štetnih plinova, posebno ugljičnog dioksida (CO₂), gotovo na nulu. Stoga su zgrade i njihova obnova u fokusu Europe.
Osim provedbe mjera energetske učinkovitosti koje utječu na smanjenje troškova za energente, potrebno je otići i korak dalje za postizanje boljih rezultata te uvesti sustave upravljanja i nadzora potrošnje energije u zgradama. Drugim riječima sama energetska obnova predstavlja tek prvi korak. Ona je temelj za postizanje ušteda i smanjenje potrošnje energije, ali nije jedini korak, kao što ni samo uvođenje korištenja obnovljivih izvora energije nije dovoljno. Kako bi se postigli što bolji rezultati energetske učinkovitosti potrebno je poboljšati politike i zakone kojima bi se uvelo praćenje potrošnje energije u zgradama i razvio sustav upravljanja. Time bi se detektirala i analizirala područja koja mogu doprinijeti smanjenju potrošnje energije, a u cijelu analizu uključilo bi se i ponašanje korisnika zgrada.
Na ovome radi i europski Interregov projekt MonitorEE koji je usmjeren na pametne sustave upravljanja koji podižu razinu energetske učinkovitosti zgrada. Glavni cilj mu je promijeniti politike kojima će se omogućiti praćenje cjelokupnog procesa obnove i procjene učinkovitosti kroz pametnije sustave upravljanja. Projekt je okupio šest zemalja partnera Španjolsku, Rumunjsku, Francusku, Finsku, Poljsku i Hrvatsku za koju je nositelj projekta Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svaka od zemalja ima za pokazati svoje dobre primjere pametnih sustava upravljanja potrošnjom energije kao i planove na čijem ostvarenju radi. Razmjena iskustava i rad na promjeni regionalnih politika, jedan je od glavnih njegovih značajki.
Hrvatska se u ovom projektu prvenstveno orijentirala na javne zgrade i predstavila svoj primjer koji već godinama sustavno upravlja energijom i prati potrošnju energenata i vode kroz Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE).
Kroz ISGE se prati potrošnja u zgradama u vlasništvu ili korištenju gradova, županija, Vlade Republike Hrvatske kao i onima tijela javne vlasti. Trenutno se u ISGEu prati potrošnja energije i vode za više od dvadeset tisuća zgrada te potrošnja električne energije koja se troši za javnu rasvjetu u svim gradovima i općinama u RH.
Ovakav sustav praćenja olakšava gospodarenje energijom u javnim zgradama jer omogućava jednostavan pristup podacima o potrošnji i troškovima za energiju. Laganim grafičkim i tabličnim prikazima uz podatke i analize olakšava izradu planova povećanja energetske učinkovitosti i raznih izvještaja. Budući da osigurava transparentnost i kontrolu potrošnje energije i troškova u svim zgradama javnog sektora – daje i uvid u stvarno stanje zgrade bez obzira je li obnovljena ili nije.
Izračunato je da ušteda sustavnim gospodarenjem energijom i praćenjem potrošnje energenata i vode kroz ovakav sustav iznosi 4-5% na godišnjoj razini.
Primjeri dobre prakse zgrada s pametnim sustavima upravljanja koji se predstavljaju kroz MonitorEE su odličan pokazatelj konkretnih rezultata na temelju kojih se može lakše djelovati na promjene u regionalnim politikama zemalja uključenih u projekt.
Tijekom trajanja projekta zemlje partneri mogu računati na međusobnu podršku putem različitih oblika aktivnosti, kao što su sastanci s lokalnim dionicima, stručna predavanja i razmjena iskustava. Zajedničkim naporima doći će se do puno boljih rezultata i to kroz procjenu stvarnog učinka i uštede energije uz pomoć energetskih poboljšanja u zgradama.
