Godišnja konferencija o javnoj nabavi građevinskih radova, treća po redu, i ove je godine okupila ključne dionike u području javne nabave radova, predstavnike javnih i sektorskih naručitelja, izvođače, konzultante, odvjetnike i ostale stručnjake. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Odvjetničkog društva Ljubenko & partneri, ugledni stručnjaci iz pravne, tehničke i institucionalne prakse raspravili su aktualne izazove, predstavili nove regulative te otvorili prostor za dijalog i prijedloge poboljšanja sustava javne nabave radova u Hrvatskoj.
„Hrvatski građevinski sektor godišnje realizira javne nabave i od nekoliko milijardi eura. Svaka pogreška u planiranju, pripremi ili provedbi postupaka može rezultirati značajnim kašnjenjima, financijskim korekcijama i operativnim problemima. Znamo da javna sredstva, europski fondovi i nacionalne investicije moraju biti iskorišteni u rokovima koji su sve stroži. Zato kvaliteta upravljanja postupcima javne nabave postaje jednako važna kao i kvaliteta samog izvođenja radova,“ rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
„Cilj i svrha konferencije je svake godine u prosincu obraditi tri najvažnije teme javne nabave radova u toj godini. Teme se obrađuju vrlo konkretno u cilju da u idućoj godini smanjimo broj žalbi i ubrzamo realizaciju ugovora,“ pojasnio je odvjetnik Mićo Ljubenko iz Odvjetničkog društva Ljubenko & partneri.
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić istaknuo je da učinkovita javna nabava u građevinskom sektoru ima presudnu ulogu u razvoju infrastrukture i unapređenju urbanog prostora. „Osigurava da javna sredstva budu optimalno iskorištena, da kvaliteta radova bude visoka i da se izbjegnu problemi s kašnjenjima, neprimjerenim troškovima ili neurednim izvođačima. Provođenje postupka javne nabave nezaobilazan je faktor u javnim ulaganjima,“ rekao je državni tajnik Glavinić.
„Kad se govori o Zakonu o javnoj nabavi, jako je veliki broj procedura i propisa kroz koji prolaze obveznici javne nabave. Jedan od najčešćih operativnih problema u postupcima javne nabave je loše i nejasno napisana Dokumentacija o javnoj nabavi. Često naručitelji zaborave da će trud i vrijeme koje uložimo u pripreme dokumentacije o nabavi najviše pomoći u samom procesu. Svaka riječ ili čak i zarez ima svoju težinu i može nekada dovesti u krivo tumačenje,“ rekao je, Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Ove je godine konferencija stavila naglasak na tri područja koja su, prema analizama i iskustvu članica HGK, među najkompleksnijima u praksi. „Ove godine su se kao najaktualnije pokazale teme procedure za ostvarenje vantroškovničkih radova, ali i sve češće potraživanje troškova produljene gradnje te je i dalje aktualno pitanje sudjelovanja stranih ponuditelja. Paneli su interaktivni, svi prisutni mogu postaviti pitanje, u svakom panelu imamo po jednu anketu,“ pojasnila je odvjetnica Ines Brozović iz Odvjetničkog društva Ljubenko & partneri.
Prvo je pitanje stranih ponuditelja, posebno onih iz zemalja izvan Europske unije, kojih je posljednjih godina sve je više. To je s jedne strane odraz otvorenog tržišta i globalne konkurencije. S druge je strane izazov za naručitelje koji moraju provjeriti reference, poslovnu pouzdanost, strukturu radne snage i usklađenost s domaćim propisima, uključujući i Kolektivni ugovor za graditeljstvo.
Direktorica Sektora za graditeljstvo HGK Katarina Sikavica je istaknula da je broj žalbi i dvojbi oko reputacijskih i tehničkih kriterija ponuditelja iz trećih zemalja rastao u prosjeku više od 20 posto godišnje. „Postoji potreba za dodatnom edukacijom i za ujednačenim tumačenjima. Otvaranje tržišta ne smije ići nauštrb kvalitete izvođenja radova i zaštite radnika. Isto tako ne smije rezultirati diskriminacijom ponuditelja koji mogu kvalitetno i zakonito obavljati poslove u Hrvatskoj,“ rekla je Sikavica.
Na prvom panelu konferencije sudionici su raspravljali kako postići potpuno operativnu ravnotežu između te dvije strane. Danijel Drlić, ravnatelj Uprave za politiku javne nabave u Ministarstvu gospodarstva, najavio je daljnje izmjene regulative. Daljnja digitalizacija i automatizacija postupaka javne nabave, omogućena novom platformom Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske razvijenom u sklopu NPOO-a, a koja do danas nije u potpunosti implementirana zbog trenutačnog zakonskog okvira, postat će dio nacionalnih izmjena. Potaknut će se kvalitetnija priprema postupaka javne nabave i dijalog dionika prije pokretanja postupaka. Radi usklađenja s inflacijom, povećat će se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi. Sukladno ciljevima iz Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvodi se obveza provođenja dijela jednostavne nabave putem EOJN-a RH. Također se dodatno uređuju odredbe poglavlja o sukobu interesa iz ZJN-a 2016. te se proširuju prekršajne odredbe.
„U javnoj nabavi presudno je uzeti u obzir širi ekonomski učinak, a ne samo najnižu cijenu. Projekti izvedeni domaćim kapacitetima imaju višestruki pozitivan utjecaj na hrvatski BDP, zaposlenost i inženjerske kompetencije, dok rad izvođača iz trećih zemalja takav učinak ne ostvaruje u Hrvatskoj. Zato je važno koristiti postojeće mehanizme javne nabave koji omogućuju razlikovanje tih ponuđača te pravednu usporedbu i određivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Bez takvog pristupa dugoročno gubimo pozitivan učinak na domaći BDP, stručnost, reference i — tržište. Ponuđači iz trećih zemalja — prvenstveno Kine, Indije, Turske i Azerbajdžana — trebaju, ako žele pružati usluge na hrvatskom i europskom tržištu, riješiti sa svojim vladama pitanje potpisivanja Sporazuma o javnoj nabavi (GPA), koji je, uz svih 27 država članica EU, potpisalo još 19 zemalja,“ rekao je Daniel Stepinac iz Strabaga.
Drugo ključno područje je trošak produljene gradnje. Iako naizgled djeluje kao tehnička tema, zapravo se radi o kombinaciji pravnog, financijskog i organizacijskog aspekta. Postoje objektivni razlozi produljenja rokova zbog geologije, imovinsko-pravnih odnosa ili neočekivanih klimatskih uvjeta. Subjektivni su oni koji proizlaze iz zakašnjele pripreme, nedostatne koordinacije ili loše dokumentacije. Kod fondova EU produljenje roka najčešći je razlog financijskih korekcija, a Komisija sve strože gleda na opravdanja koja naručitelji i izvođači navode. Očekuje se precizno dokumentiranje svakog uzroka, jasno razdvajanje odgovornosti te dosljedna primjena ugovornih mehanizama.
Izvođači produljenje roka često vide kao logičnu posljedicu nepredviđenih okolnosti. Naručitelji pak temeljem zakonskih i ugovornih odredbi moraju procijeniti je li produljenje opravdano ili tražiti penale. Na panelu o trošku produljene gradnje sudionici su razgovarali o tome kako se prikupljaju dokazi, kako se komuniciraju razlozi produljenja i kako se izbjegavaju različita tumačenja istog događaja.
Profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu Mladen Vukomanović istaknuo je da kod povećanja rokova, troškovi gotovo nikad ne ostaju proporcionalno povećani jer vrijeme samo po sebi postaje generator troška. Faktori su inflacija i volatilnost cijena materijala, zatim trošak rada i opreme kroz vrijeme povećava indirektne troškove gradnje. Tu su i rizici lanca opskrbe i sekundarni troškovi, kao što je kašnjenje isporuka i dodatni troškovi skladištenja, a tu je i promjena opsega projekta i ponovni rad.
„Aktivno upravljanje troškovima tijekom produljenja može dati određene benefite. Ono štiti financijsku održivost projekta, smanjuje sporove između investitora i izvođača, omogućuje pravovremene odluke i podiže točnost procjena i planiranja budućih projekata,“ rekao je Vukomanović.
Tu je i tema postupka priznavanja vantroškovničkih radova. To postaje sve važnije — ne samo kod radova, nego sve više i kod usluga nadzora i projektiranja, gdje se bilježi rast ponuda s neuobičajeno niskim cijenama. VTR se sve češće koristi kao mehanizam za korekciju tržišnih odstupanja, ali u praksi i dalje postoje vrlo različita tumačenja naručitelja. U nekim slučajevima priznaje se prekasno, u drugima se priznaje bez jasnih obrazloženja. Postoji realna potreba za jasnijim, transparentnijim i ujednačenijim procedurama.
Istovremeno, s rastom zelene javne nabave i zahtjevima za energetski učinkovitijim rješenjima, vantroškovnički radovi se sve češće povezuju i s tehničkim kriterijima koji nadilaze samo cijenu, što otvara novo područje rasprave o ravnoteži između tehničkih inovacija i tržišnog natjecanja.
„Da bi se zelena tranzicija, o kojoj sve češće čujemo, u potpunosti ostvarila, ključna je potražnja. Iz iskustva Holcima, kao predvodnika zelene tranzicije, smatramo da upravo gradovi, regije i države, zbog velike vrijednosti javne nabave građevinskih radova, imaju veliki utjecaj na stvaranje potražnje za niskougljičnim i recikliranim proizvodima, samo je potrebno jasno propisati kriterije. Tako postoji EU primjer da beton u javnoj nabavi mora imati barem 5% recikliranog materijala. U Hrvatskoj postoji odluka o provedbi zelene javne nabave, a mi se nadamo da će se uskoro u to uključiti i kriteriji za građevinske proizvode,“ rekla je voditeljica održivosti Holcima Julija Škoro.
Studenti prava u sklopu konferencije održali su kratku debatu na teme koje su ujedno predmet rasprava konferencije. Tako su i mladi pravnici iznijeli vlastite poglede na ključna pitanja iz prakse javne nabave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....