Nakon što je prva sezona iznimno hvaljene hibridne serije “Mars” u produkciji National Geographica postigla fantastičan uspjeh kod gledatelja, u velikom je stilu u londonskom hotelu Soho predstavljena i druga sezona dosad najambicioznijeg dokumentarno-igranog televizijskog projekta.
Uz glavne zvijezde serije, koje su bile otvorene za sva pitanja, novinari iz cijelog svijeta u kinu hotela Soho premijerno su pogledali četvrtu epizodu 2. sezone. Na programu National Geographica druga će se sezona, na čelu s iskusnom scenaristicom Dee Johnson, naći 11. studenog, a sudeći po predstavljenom, bit će još napetija i živopisnija te će vrlo realistično prikazati kakav bi život ljudi zaista mogao biti jednom kad naselimo Crveni planet.
Godina 2026.
Nakon projekcije i večernjeg druženja s glumcima, idućeg dana u hotelu Soho održani su i intervjui za okruglim stolom. U prilično opuštenoj atmosferi glumci Jihae, Jeff Hephner, Anamaria Marinca, Cosima Shaw, Clementine Poidatz, Akbar Kurtha, producentica i scenaristica Dee Johnson te stručnjakinja za naftu i energetiku Antonia Juhasz s novinarima su podijelili svoja razmišljanja o samoj seriji, ali i budućnosti na Marsu. Glumci su mahom složni u tvrdnji da bi se u stvarnom životu teško odlučili na odlazak na Mars, a posebno je zanimljiv bio razgovor sa Stephenom Petranekom, nagrađivanim autorom knjige “Kako ćemo živjeti na Marsu” te izvršnim producentom serije.
Petranek je i znanstveni savjetnik serije, a novinarima je otkrio da je odlazak na Mars puno bliži nego što mislimo te da bi se mogao dogoditi i puno prije no što serija predviđa, barem kad je Elon Musk u pitanju. Prema njegovim riječima, tisuće bi ljudi u jednom smjeru prema Marsu moglo letjeti već 2026. godine, a tijekom nekoliko godina na Crvenom planetu moglo bi nas biti milijun. I dok je još relativno nedavno ideja o odlasku na Mars smatrana znanstvenom fantastikom, serija “Mars” dokazuje da se zapravo radi o vrlo opipljivoj perspektivi, pa se pojam “fantastika”, može slobodno izmijeniti u znanstvene “činjenice”.
Druga sezona “Marsa”, za koju kritičari kažu da je impresivna, nadahnjujuća i znanstveno iskrena, baš kao i prva, ima šest epizoda i nastavlja se na prošlosezonski hibridni format u kojem se izmjenjuju igrane i dokumentarne sekvence koje predviđaju kakav bi bio život na Crvenom planetu u skladu s prognozama onoga što se danas događa na Zemlji. Serija je djelomično snimana u Maroku, a većim dijelom u najvećem filmskom studiju u Europi, u Budimpešti, koji su novinari na predstavljanju druge sezone u Londonu imali priliku razgledati pomoću naočala za virtulanu stvarnost te i sami nakratko biti dio seta ove jedinstvene serije, koja bi mogla postati realnost i prije nego u radnji, predviđene 2033. godine.
A osnovno je pitanje hoće li se ljudi kad postanu međuplanetarni riješiti okova prošlosti ili su osuđeni da naprave iste pogreške u novom svijetu. Druga sezona tako se nastavlja pet godina nakon završetka prve i sada je 2042. Inicijalna posada Međunarodne znanstvene fondacije za Mars (IMSF), koja se mučila da sigurno sleti i stvori prvo naselje, opremljenu koloniju Olympus Town, ne može više sama financirati ekspediciju na Mars. Tu se vrata za prilike otvaraju privatnom sektoru, ali raste napetost između prvih znanstvenika motiviranih za misiju i rudara koje je poslala korporacija Lukrum Industries, koju pak motivira zarada na Crvenom planetu.
Daleko od doma
U igranom dijelu serija se bavi naizgled svakodnevnim događajima poput trudnoće, raskida, novim romansama, epidemijama, kvarovima, nestancima energije, ozljedama, vježbama, prehranom i druženjem. Ali kad se sve to događa 54,7 milijuna izoliranih kilometara daleko od Zemlje, odakle nema bijega, i radi se o putu od šest do devet mjeseci u jednom smjeru, onda je sve samo ne obično. Znanstvenike koji su prvi kročili na Mars devet godina ranije i predane misiji u početku uznemiruju njihovi novi susjedi, ali neki se ubrzo počinju družiti s “drugom stranom”.
Život na Marsu postaje sve intenzivniji kad znanstvenike koji tragaju za novim životom preokrene Lukrumova rudarska misija, a najgora prirodna katastrofa pogodi im novi dom. U dokumentarnom dijelu tako, baš kao i u prvoj sezoni, pred kamerama su najveći svjetski stručnjaci “veliki mislioci”, kao što su direktor SpaceX-a Elon Musk, bivša šefica NASA-e Ellen Stofan, teorijski fizičar i futurist Michio Kaku, direktor svemirske politike u Planetarnom društvu Casey Dreier, vodeća stručnjakinja za naftu i energetiku Antonia Juhasz te Stephen Petranek.
S dokumentarne strane, oni iz sadašnjice povlače paralele s budućim događanjima na Marsu, osvrćući se na neke od strašnih problema koji se tiču Zemljine posljednje granice - Arktika, ali i sukobom znanosti i industrije koji bi se vrlo izgledno mogao odigrati i dok ljudi teraformiraju novi planet. Govore o čitavom spektru događaja koji trenutačno ugrožavaju život na Zemlji, a izgledni su u budućnosti kad postanemo međuplanetarna vrsta, poput bušenja, otapanja ledenjaka, podizanja razine mora i autohtone epidemije, koje se pojave kad se područje vječnog leda otopi.
Glumačku ekipu “Marsa” čine isti glumci kao u prvoj sezoni poput Jihae, Anamarije Marince i Clémentine Poidatz te nekoliko pridošlica, kao što su Jeff Hephner, Esai Morales, Akbar Kurtha i Gunnar Cauthery.