U LOV NA MEDALJE

Olimpijski poredak u regiji: Srbi šalju najviše sportaša, Slovenci su pesimisti, a Hrvati žele rekord

 Matej Druznik / DELO / CROPIX

Slovenija, Hrvatska, Srbija. Prije četiri godine u Pekingu tim redoslijedom poredale su su se olimpijske reprezentacije s prostora bivše države. Jedino su Slovenci slušali vlastitu himnu, Srbija je osvojila najmanje medalja.

Danas, četiri godine kasnije, čeka nas London i, vjerujemo, novi olimpijski poredak. Barem na ovom mikroprostoru. Hrvatska se nada uspješnijim igrama nego u Pekingu. I po broju medalja (bilo ih je pet) i po njihovu sjaju (niti jedno zlato). Pretvori li se san u javu, Hrvatska bi mogla biti predvodnica ovoga prostora po broju olimpijskih. Ili su kolege iz Slovenije i Srbije s kojima smo razgovarali samo realniji od nas.

- U našim malim državama olimpijski optimizam je nepresušan, svi sanjaju medalju, ali rijetko kada se ispune sva očekivanja - komentira Vito Divac iz ljubljanskog Dela.

Odlazi zlatni naraštaj

- Imamo pet, šest kandidata za medalju, a trebali bismo biti zadovoljni ako se osvoje dvije ili tri. Zlatna generacija slovenskog sporta je na zalasku, Peking se neće ponoviti. I Hrvatska i Srbija su sportski napredovale u protekle četiri godine.

Dejan Jevtović iz beogradskog Sportskog žurnala priča o velikim ambicijama Srbije koja je u kampanji “Olimpizam u Srbiji 1912. - 2012.”.

Nerealni predsjednik

- Olimpijski odbor ove godine obilježava sto godina od prvog nastupa na OI, u Stockholmu 1912., i želja je barem doći do okrugle brojke od sto olimpijskih medalja. U sadašnjih 98 ubrojane su sve medalje bivših država.

Činjenica da si je Srpski olimpijski odbor pod svoje uzeo i sve medalje koje su osvojene od 1924. do 1988. (Štukelj, Bjedov, Ljubek...), kao i one SCG-a, vrlo je dvojbena, ali o njoj neki drugi put. Vratimo se u sadašnjost.

Jevtović očekuje najuspješnije Igre u novijoj povijesti Srbije.

- Predsjednik OKS-a Vlade Divac iskazao je želju za osvajanjem deset medalja, ali je i on svjestan da to nije realno. Svaka olimpijska medalja je ogroman uspjeh. Za Srbiju bi vrhunski rezultat bilo četiri ili pet odličja. Zlato nismo osvojili još od Sydneyja 2000. godine.

Najveća nada Srbije za olimpijsko zlato u Londonu je Novak Đoković.

- Od svih naših sportaša, kod njega se najviše osjeća nacionalni naboj. U Hrvatskoj je to čest slučaj, a u Srbiji dosta rjeđe. Odgovara mu i što se igra na dva dobivena seta.

Jevtović je u ozbiljnije kandidate za medalje naveo još vaterpoliste, svjetsku rekorderku u streljaštvu Zoranu Arunović, kao i plivača Čavića.

U “deželi” najviše vjere imaju u nositelja zastave na svečanom otvaranju Igara divljevodaša Petera Kauzera. Radi se o dvostrukom svjetskom prvaku u slalomu.

- Kauzera rezultati svrstavaju u kategoriju favorita i najbliži je osvajanju zlatne medalje za Sloveniju, ali valja biti oprezan jer je i u Peking stigao kao favorit pa nije ušao u finale.

Kozmus može do odličja

Branitelj pekinškog zlata u bacanju kladiva Primož Kozmus nije na razini kao Sandra Perković, ali mislim da još uvijek može do medalje - procjenjuje Divac.

Udarni slovenski sportovi u Londonu trebali bi biti još kajak na mirnim vodama, taekwondo i judo. Divac vjeruje i da bi jedriličar Vasilij Žbogar koji je osvojio dvije medalje u Laseru mogao nastaviti niz i u klasi Finn.

Glavne uzdanice

Atletičarka Sandra Perković

dvostruka europska prvakinja i pobjednica Dijamantne lige

Tenisač Novak Đoković

donedavni broj 1, prošlogodišnji osvajač Wimbledona

Kajakaš Peter Kauzer

dvostruki svjetski prvak u slalomu na divljim vodama

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 02:35