Jedina Hrvatica svjetska rekorderka u kraljici sportova

Prije olimpijskih pobjednica i svjetskih prvakinja u atletici imali smo svjetsku rekorderku. Prije Blanke Vlašić, Sandre Perković i Sare Kolak imali smo - Jelicu Pavličić. Gazelu s Korane, kako su je zvali zbog njezine blistave karijere na stazi...

Sa samo 18 godina Jelica je rušila jugoslavenske rekorde na 100 i 200 metara i u to je doba bila među najboljim sprintericama svijeta. A kad je već u prvoj utrci na 400 m srušila jugoslavenski rekord legendarne Vere Nikolić, njezinom treneru Dušanu Oreščaninu to je bio znak da je prebaci na novu disciplinu što će se pokazati kao potez koji će mladu atletičarku lansirati u svjetski vrh.

Najveća godina u njezinoj karijeri bila je 1974. U ožujku je na Europskom dvoranskom prvenstvu u Göteborgu osvojila zlatnu medalju, ali bio je to samo uvod u veliko ljeto i trenutak koji joj je obilježio karijeru. Na Balkanskim igrama u Sofiji najprije je srušila nacionalni rekord na 100 m istrčavši 11.55, što je i dalje treći rezultat svih vremena među hrvatskim atletičarkama, a onda se dan kasnije, 3. kolovoza, upisala u povijest. U razmaku od samo 45 minuta ostvarila je pobjede na 200 i 400 m i to s kakvim rezultatima!

Za uvod je na kraćoj dionici istrčala 23.14 što je i dan-danas, više od pet desetljeća kasnije, hrvatski rekord. Nakon vrlo kratke stanke pojavila se na startu utrke na 400 m, a kad je proletjela ciljem, na semaforu je stajalo - 50.98! Sve su novine toga doba pisale kako se radi o drugom rezultatu svih vremena. I bilo je tako jer je legendarna Irena Szewinska mjesec i pol ranije istrčala 49.9 i taj rezultat stoji kao posljednji ručno mjereni svjetski rekord. No, kako se upravo u tom razdoblju prelazilo s ručnog na automatsko mjerenje (na stotinke), dugo je vladala konfuzija oko toga od kojeg će se datuma početi razdvajati svjetski rekordi mjereni na dva različita načina.

Jedno se vrijeme kao prvi elektronski izmjereni svjetski rekord vodio onaj Finkinje Riitte Salin (50.14), istrčan 4. rujna 1974., ali onda se 1987. u knjizi "Progression of world best performances and official IAAF world records", tiskanoj povodom 75. obljetnice Međunarodne atletske federacije (IAAF), pojavilo ime Jelice Pavličić kao vlasnice prvog "automatskog" svjetskog rekorda.

Smatra se da je time naša atletičarka napokon priznata kao svjetska rekorderka, što je, iako s 13 godina zakašnjenja, doživjela kao veliku satisfakciju. I što će je zauvijek činiti divom hrvatskog sporta...