Stigao je dan ‘D‘ za košarku i sastanak koji će puno toga otkriti: Novi poredak ili konačni raspad priče?

Na obalama pitoresknog jezera Como, za sastanak 5. listopada poslane su pozivnice dioničarima Eurolige, a to su 13 euroligaških klubova: Real Madrid, Barcelona, Baskonia, Efes, Fenerbahče, Olympiacos, Panathinaikos, Žalgiris, Maccabi, Milano, Bayern, ASVEL i CSKA.

Iako nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti što bi se na tom sastanku moglo dogovoriti, već sam termin skupa dovoljno je znakovit. Taj sastanak dolazi na startu nove euroligaške sezone, nakon koje će se definitivno promijeniti sustav natjecanja koji bi trebao krenuti iduće jeseni, ali i godinu dana uoči najavljenog ulaska NBA Europe u ekosustav košarke.

Iako to nitko od mjerodavnih, s obje strane Atlantika, nije potvrdio, niti je o tome razgovarao, barem ne javno, počela se spominjati moguća ponuda prema kojoj bi NBA kupio Euroligu!

Od koga? Pa definitivno ne od potencijalnih novih vlasnika Eurolige, klubova koji se natječu za dugogodišnje franšize i plaćaju Ligi, čitaj: dosadašnjim vlasnicima, kako bi uopće zaigrali u Euroligi. Takvih ponuda za nove franšize ima 11, a od toga je osam njih prošlo prvi filtar.

Ako, pak, NBA doista ima namjeru kupiti Euroligu, logika govori da će istu tu Euroligu nastojati prodati dosadašnji vlasnici, njih 13, kojima nije u interesu da dijele vlasničke udjele s potencijalno osam novih franšiza.

Nije tajna kako bi taj projekt bio na tragu onoga što žele španjolski klubovi. Uostalom, između ostalog i zbog toga je Real Madrid, nakon dugih odugovlačenja, ovoga ljeta stavio potpis s Euroligom na sljedećih deset godina. Interes Španjolaca je tu jasan. Euroliga i NBA Europe bi se sjedinili u projektu, a pritom bi se zadržali svi sastojci prethodnih dogovora između NBA i FIBA-e. Dakle, ispod te glavne razine ostala bi Liga prvaka (vjerojatno bi nestao Eurokup), iz koje bi se lovila protočnost prema NBA Europe/Euroligi, ali bi se zadržala i obveza da baš svi klubovi participiraju u domaćim ligama, kao i to da bi se natjecanje zaustavljalo u vrijeme reprezentativnih prozora. Posljednja dva uvjeta su FIBA-ina. Davno dogovorena s NBA ligom.

Iako je formalno domaćin sastanka 5. listopada Milano, taj skup u Comu uvelike će modelirati Španjolci, koji su se sjajno rasporedili u strukturama košarkaške moći. Jorge Garbajosa je predsjednik FIBA Europe, Chus Bueno, s biografijom u kojoj je radio i za NBA, sada je direktor Eurolige, a jedan od glavnih propagatora NBA Europe jest Pau Gasol. Može li im nešto izmaći iz ruku?

NBA je posljednji put javno govorila o projektu NBA Europe, koji treba startati za godinu dana, početkom srpnja, na ždrijebu nove sezone Lige prvaka. Liga bi trebala brojati 14 do 16 klubova, dva bi dolazila iz Lige prvaka, a u samoj ligi bile bi metropole onoga što se naziva „Zapadna Europa“, a pritom je Istanbul jedini grad na popisu koji odudara od poreznih običaja ostalih. Iza projekta stoje moćni investicijski fondovi, poput RedBird Capitala i Blackstonea, pa tehnološki milijarderi, kao što je Nikesh Arora. Na prethodnoj promociji u Londonu bio je i Amazon...

Procjenjuje se da će cijeli europski košarkaški sustav kroz ovaj projekt u prvih deset godina ostvariti više od 10 milijardi dolara kumulativnih prihoda i raspodjele. Pritom nemojte zaboraviti osnovnu premisu: NBA dolazi u ovaj dio svijeta zato jer nitko u Europi nije smislio formulu kako zarađivati novac na košarci. A interesa ima.

U tom raskoraku nalazi se Euroliga i tradicionalni nositelji kvalitete u Europi. U cijeloj toj matrici, neki od njih vjerojatno nemaju ideju prepustiti NBA ligi liderstvo. Jer ih u toj novoj podjeli, po svemu sudeći, neće biti. Nitko ne zna što će biti s Dubaijem, beogradskim euroligašima ili, pak, starim vlasnikom Žalgirisom, jer Kaunasa nema na mapi u uredima NBA lige — premali je grad. Zatim tu je i CSKA, koji je vlasnik, ali nema pravo nastupa zbog sankcija, pitanje je i što je s Maccabijem, jer Tel Aviv nije bio na popisima NBA lige...

NBA, pak, šuti od srpnja. I čeka 5. listopada. Drži li Adam Silver sve pod kontrolom? I ima na brzoj liniji FIBA-u i Euroligu? A na čelu obje institucije sjede Španjolci.

Gdje su u toj priči Hrvati? Martin Baturina i Ivan Smolčić igraju za Como. Nogomet. I najbliže su sastanku kojega mnogi u Europi zovu „Danom D“ za košarku.