Hrvatska zbog Dinama ispred Švicarske, Srbije... Evo kako su Mamić, Bjelica i društvo digli HNL ljestvicu

Kraljevstvo, kraljestvo dajem za transfer, kukali su ove zime mahom engleski mediji, naviknuti na bombe i velike cifre, koje su pod covid-mercatom naprosto utihnule. Ukupno, evo, zimus su tradicionalni akutni šoping-holičari potrošili niti 85 milijuna kombinirano, što je izazvalo značajan potres na nogometnom Wall Streetu.

Da je pandemijski udar bio jak, konačno, potvrđuje i La Liga; Španjolci su tijekom zime na pojačanja izdvojili tek 21,2 milijuna eura, čime su zapeli iza Amerikanaca, Portugalaca, Francuza, Nizozemaca i Turaka, na 9. mjestu, sa samo 2,5 milijuna uloženih milijuna više od belgijske lige...

Uvod, u biti, koristi za mercato kompliment HNL-u: jednostavnom računicom, koja s obzirom da je dosta stvari kod nas obavijeno poznatim velom poslovne tajne, nije sto posto točna, ali je prilično ilustrativna, HNL uzdanice u netom su završenom prijelaznom roku ukupno potrošili oko 10,5 milijuna eura, čime su na svjetskoj ljestvici dospjeli na respektabilno 14. mjesto, ispred liga poput austrijske (8,8), katarske (7,8), ali i - ruske, koja je na igrače ove zime dala 7,6 milijuna eura. Ako se uzme u obzir da su i više od tog iznosa prodavali (preko 13 milijuna eura); očito je da su ostali u plusu...

Najviše, jasno, zasluga ide Dinamu, koji je odriješio kesu i oko 9 milijuna eura investirao u zimska, ali i ljetna pojačanja. Zoran Mamić pritom je poglavito tražio bekove (Ristovski, Štefulj, Čabraja), te buduću zamjenu za Livakovića (Nevistić).

Dinamova je tržišna logika bila jasna; kupovina sada već dokazanih vrijednosti za deficitarna mjesta čiji bi za HNL pojmove lukrativni dolasci u budućnosti trebali donijeti pomak igre, ali i značajan profit prilikom daljnje inozemne preprodaje.

Osijek je, pritom, igrao na kartu iskustva, poglavito kroz besplatne dolaske ad-hoc impakta, što prije svih Santini, ali i Gyursco te Topčagić nude, no za razliku od "modrih", Bjelica je više optirao za ofenzivne pozicije, iako tamo već ima Bohara, Ercega i Miéreza prije svih. Za iskustvo se odlučio i Hajduk posudbama Kalinića i Fossatija, te dovođenjem Kačaniklića, koji bi prema prosudbi novog šefa sportske politike Nikoličiusa morali donijeti toliko očekivani pomak u igri. Gorica, pritom, nije odustala od principa stranaca čije vrijednosti kontinuitetom igre rastu, a Rijeka je barem na papiru dovodila kapitalce poput Mudražije i Drmića...

Nisu ni drugi spavali, te su, prije svih Lokomotiva, koja je na pojačanja potrošila 400-injak tisuća eura, gradili kosture dovoljne za, nadaju se, ostanak u Prvoj HNL, ili čak potencijalno stvaranje stabilnih prvoligaških momčadi. Pritom da su u HNL opet stigli i ešaloni igrači iz Ajaxa, Sportinga, Man. Uniteda, Norwicha...

Bilanca je na kraju sljedeća: iz klubova HNL-a otišlo je 75 igrača, došlo je njih 92 (mnogo za zimski, tzv. panični prijelazni rok), a vrijednost cijele lige sada uz 135 stranaca ili 45,3% ligaške zastupljenosti, iznosi 243,93 milijuna eura.

S tom smo cifrom 16. vrijednost Europe, ispred Švicarske, Danske, Srbije i Poljske, a iza Austrije, Grčke, Škotske i Češke (ima čak osam klubova više)...