Navigation toggle

Ivan Perišić najbolje je hrvatsko krilo svih vremena

 ANNE-CHRISTINE POUJOULAT Afp
Dražen Antolić
KRITIČNA TOČKA

Daliću treba ‘raketa‘ na krilu. Dva tinejdžera obećavaju, ali jednom već žele promijeniti poziciju

Kanekov ‘boom‘ u Dinamu aktualizirao je pitanje zašto hrvatske nogometne škole ne izbacuju više krilnih igrača
Piše: Dražen AntolićObjavljeno: 27. prosinac 2023. 12:51
Prati Sportske novosti na Googleu

Mislav Karoglan reći će da u Takura Kaneka “ima nešto messijevsko”, a iako je omaleni Japanac daleko od čuvenog Argentinca, lijeva noga, okomitost, akceleracija i dribling daju povod za načelne usporedbe. Pritom je Kaneko vižljast i spretan, iako nema osobito brz sprint. Kao što ga nema ni Messi.

Dinamo očekuje od Japanca da mu još više donese u proljetnom dijelu sezone, da se potvrdi kao vrhunski pogodak Darija Šimića koji ga je doveo, iako tek treba vidjeti hoće li doista biti tako ili će ga suparnici bolje snimiti i kvalitetnije blokirati. Kaneko je osvježenje i “toliko drugačiji od HNL profila”, što je još jedna tvrdnja trenera Hajduka zato što Hrvatska stvara malo krila, pogotovo vrhunskih.

Busanje o prsa

Ivan Perišić najbolje je krilo Vatrenih svih vremena i to je postao tijekom karijere u inozemstvu jer iz Hajduka je sa 17 godina u Sochaux otišao kao “desetka”. Ivica Olić, Ante Rebić, Mislav Oršić, Luka Ivanušec, Marko Pjaca... još su neka imena koja su više ili manje zapaženo igrala za Hrvatsku na tim pozicijama, ali samo su Oršić i Pjaca baš učeni kroz mlađe uzraste da budu krila. Kako Perišić ima 34 godine, izbornik Zlatko Dalić vapi za brzinom i prodornošću u napadu, zato je zvao Marca Pašalića i gledao Franju Ivanovića jer napadaju dubinu, premda niti oni nisu “rakete”.

image

Ivan Perišić

ANTE ČIZMIĆ/Cropix

Dijelom utječe i genetika, odnosno, prirodan nedostatak brzine u Hrvata, ali to nipošto nije konačan odgovor. Njega treba potražiti u našim klupskim školama nogometa, koje rijetko stvaraju igrače, a većinom ih oblikuju po afinitetima koje sami pokazuju. Treneri će nekad zadnjeg veznog preseliti na stopera ili obrnuto, od “desetke” napravili “devetku” ili slično, ali ne postoji sustav da se naglasak stavi na deficitarna mjesta, primjerice, da se naglašeno traže posebno brzi igrači i uči ih se najviše kako igrati na boku. Osim onih za koje je procjena da će izrasti iznadprosječno visoki.

Mnogi se kod nas vole busati o prsa kako se super radi na temelju rezultata A reprezentacije, međutim, hrvatske škole nogometa itekako su manjkave. I to govori o tome kakav potencijal ima naš nogomet kad bi se još i to podignulo u višu razinu.

Zašto nikad nismo imali vrhunskog lijevog beka? Čak i Robert Jarni je bio wing-back. Iliti bočni, kojem su najveće snage bile moć i brzina, a ne toliko sama igra u obrani. Puno bolje nije niti na desnoj strani, iako su je Darijo Srna i Šime Vrsaljko pokrivali gotovo dva desetljeća. Sada reprezentacija i klubovi najviše pate zbog krila, posebno Vatreni jer Dalić ih traži svijećom i ne nalazi. U Dinamu i Hajduku te pozicije okupiraju stranci ili oni koji nisu prava krila.

image

Fabijan Krivak

NIKOLA VILIĆ/Cropix

Zbog čega Hrvatska ne producira više krila, pitali smo HNL trenera koji lansira najviše mladih igrača - Silvija Čabraju iz Lokomotive.

- Kako bi krilni igrač bio vrhunski, od mora imati brzinu i igru “jedan na jedan”, osim toga i igru u oba pravca jer bitno je i kako funkcionira u obrani. Mi imamo problem što smo mala populacija i što po genetici nismo osobito brzi, pa u školama nogometa nema puno brzanaca. Kad ih i ima, ako znaju igrati, ako su plemeniti, obično dobiju ulogu u sredini terena ili centralno u napadu. Velika je uloga trenera da prepozna igrača koji ima sposobnost igrati kvalitetno na krilu, da ga stavi na tu poziciju, radi s njim, gradi ga i izgradi u vrhunsko krilo.

Mnogo je do trenera

Dakle, nije se posvećivalo dovoljno pozornosti toj poziciji?

- U Lokomotivi posvećujemo tome veliku pozornost, primjerice, Luku Stojkovića smo baš forsirali kao krilo i cijeli je staž kao kadet i junior to igrao na lijevoj strani, ali kako nam je u nedostatku ofenzivnog veznjaka ozljedom Kačavende trebao igrač na tom mjestu, stavio sam ga na tu poziciju i bio je još bolji nego na krilu. Mnogo je toga do trenera.

image

Anton Matković

GORAN MEHKEK/CROPIX

Što dalje? U HNL-u su dva mladića zanimljivija od drugih. Fabijan Krivak (18) iz Lokomotive i Anton Matković (17) iz Osijeka. Pritom je Krivak baš okretno krilo, iako i on zna igrati u sredini terena, a Matkovića zbog visine i snage, premda je brz i igrao je dosad desno krilo, planiraju razvijati kao centarfora. Takve dolaze informacije iz Osijeka.

Nekako je kod nas pravilo - što se rodi, to imamo! Puno više nego što se planski radi na razvijanju igrača po pozicijama, pogotovo onima gdje nam nedostaje kvalitete, a iskustva kroz desetljeća jasno govore koje su to.

11. studeni 2026 14:57