To je kao da te ostavi žena, a onda te još na rastanku zamoli da u ormar objesiš košulje njezina novog frajera, slikovito je Gary Neville opisao iskustvo iz 2005. godine kada je kao prvotimac Manchester Uniteda na terenu držao počasnu stražu šampionskoj momčadi Chelseaja.

U engleskom nogometu poznat kao Guard of Honour, u španjolskoj tradiciji zaživio (pa odumro) kao pasillo, špalir za prvaka neočekivano je u predvečerje velikog derbija izronio kao tema među navijačkim internetskim ratnicima iz dva tabora. Dok su zimus podcrtavali važne datume u proljetnom kalendaru, na Poljudu su 30. travnja prepoznali kao priliku da napokon preotmu volan HNL-a iz ruku najvećeg konkurenta i prvi prođu kroz ciljnu ravninu, ali taj je plan miniran još prije dva mjeseca u Maksimiru s onih 4:0, a u međuvremenu se izvrgnuo u vlastitu parodiju. U šansu plavima da osvoje dnevni boravak bijelih i još ih zamole da im pospreme košulje u ormar.

Odustajanje od tradicije

Kada je 1955. uveo počasnu stražu u protokol utakmice s Chelseajem, veliki Sir Matt Busby poželio je popularnu zabavu radničke klase oplemeniti s malo džentlmenskih manira i priča je ubrzo zaista pustila korijenje te se proširila izvan engleskih granica. Još prije desetak godina Barcelona i Real Madrid držali su do "pasilla", premda je obredni naklon prvaku morao značiti i pristajanje na poniženje uz gutanje knedli. Onda su 2018. u Realu izmislili jeftin razlog da odustanu od tradicije, a tadašnji Barcin trener Valverde objeručke je prihvatio "košaricu" uz objašnjenje da ni sam ne bi držao počasnu stražu ljutom suparniku.

Igor Bišćan

DAMIR KRAJAČ/Cropix

Špalira u nedjelju na Poljudu, naravno, neće biti. Za početak zato što Dinamo tek treba matematički osigurati naslov (dovoljan mu je bod), ali i zato što bi među domaćim navijačima bio dočekan kao crvena krpa. A hoće li biti šampanjca na kraju utakmice? Takav se scenarij već čini bitno uvjerljivijim jer Dinamo danas djeluje kao homogenija i kvalitetnija momčad od Hajduka, premda ne toliko snažnija da bi prošetala Poljudom kao što je prošetala Maksimirom prije dva mjeseca.

Zaveden pozitivnim feedbackom momčadi na zimskim pripremama, Ivan Leko je krajem veljače istrčao u Maksimir s idejom da bi mogao visoko podignuti linije momčadi i ući u nadigravanje s prvakom. Nije bilo dovoljno što je obranu skratio za jednog člana, nego je važnu ulogu u hrabrom rasporedu 3-5-2 povjerio 16-godišnjem Luki Vuškoviću.

Igranje u režimu toplo-hladno

Na vatrenom krštenju Hajdukov vunderkind osjećao se kao pred streljačkim strojem, a konačnih 0:4 na koncu je izgledalo kao nagrada Splićanima jer na terenu je postojala samo jedna momčad, ona Ante Čačića. Ovdje dolazimo do drugog zanimljivog parodijskog obrata u priči: otkazom je iz ringa ispraćen Ante Čačić.

Trenerskom se veteranu ubrzo nakon trijumfalnog marša u derbiju pokvario kompas, počeo je gubiti utakmice protiv autsajdera, a onda se i u kupu okliznuo na šibensku koru od banane. Leko je, pak, učvrstio poziciju i izvjesno je da će voditi bijele u sljedećoj sezoni. Morala bi se dogoditi neka strašna sabotaža - na pamet pada poraz u finalu kupa - pa da predsjednik Jakobušić isprati stručnjaka kojeg je najavio kao čovjeka koji će zakotrljati revoluciju.

Ivan Leko

ŽELJKO HAJDINJAK/Cropix

Od posljednjeg sudara Dinama i Hajduka, dvije vodeće momčadi lige igrale su u režimu toplo-hladno. Dinamo je u devet utakmica skupio zapravo skromnih 15 bodova, od toga devet pod zapovjedništvom Igora Bišćana koji je na marginama rostera pronašao i javnosti predstavio 19-godišnjeg napadača Frana Topića, ali se mimo toga predstavio kao konzervativan trener.

Krenuo je od cementiranja obrane, u posljednja tri meča nije primio niti gol, te priču nastavio nadograđivati standardiziranjem prvih 11. Tražiti nekakav "faktor x" u Dinamovoj igri uoči izleta na Poljud čini se kao gubitak vremena. Leko je u tom smislu drukčiji trenerski profil, onaj strateg pomalo pustolovnog duha koji će dvije utakmice zaredom u vatru baciti javnosti nepoznatog Niku Sigura, 19-godišnjeg tinejdžera iz Kanade.

Kod Leke je proigrao Yassine Benrahou, ofenzivni vezni igrač s intrigantnim repertoarom udaraca i dodavanja koji bi u perspektivi mogao postati ona karika koja na terenu povezuje Krovinovića i Livaju. Može li Marokanac koji je do jučer igrao drugu francusku ligu postati Hajdukov adut za budućnost u velikim utakmicama? Nećemo saznati u nedjelju jer je suspendiran zbog žutih kartona.