Hajduk je u velikom stilu okončao jesenski dio 33. prvenstva Hrvatske i u njegov nastavak ulazi kao vodeća momčad sa šest bodova više od Rijeke, koja ima utakmicu manje, i čak sedam od Dinama, koji mora odraditi još dva zaostala dvoboja. Za taj je uspjeh najzaslužnija obrana jer je napad, posve je jasno, bio daleko od vrhunske razine.

Splićani su pod vodstvom svojih trenera Ivana Leke i Mislava Karoglana u početnih 19 kola natjecanja u Hrvatskoj nogometnoj ligi postigli samo 25 pogodaka, odnosno, u prosjeku tek 1,32 po susretu.

U Lekinoj eri ove sezone u HNL-u zabili su 13 golova u 11 dvoboja (prosječno 1,18), dok su pod Karoglanom taj prosjek malo podignuli (1,50) s 12 pogodaka u osam odigranih utakmica.

Iako Hajduk predvodi prvoligašku karavanu, činjenica jest da igra svoju treću najneefikasniju sezonu otkako je HNL-a.

Jaloviji nastupi

Najmanje opasni po vrata suparnika bili su u sezoni 2005./06. kad su pod vodstvom Miroslava Blaževića, Ivan Gudelja i Luke Bonačića na kraju osvojili tek peto mjesto u Ligi za prvaka s ukupno tek 40 postignutih pogodaka u 32 kola, što je prosjek od 1,25 gola po utakmici.

Jaloviji nego sada bili su i u sezoni 2015./16. kad je trener bio Damir Burić. Tek 46 pogodaka u 36 odigranih prvenstvenih utakmica (prosjek 1,28) tada je bilo dovoljno za treće mjesto s 24 boda iza prvaka Dinama i 16 manjka u odnosu na doprvaka Rijeku. No, eto, aktualna neefikasnost ne vidi se na ukupnom rezultatu, Hajduk je bez obzira na nju uvjerljivo prvi!

Lekina formula

Teško je, doduše, očekivati da će tako biti i na kraju prvenstva ako ne Karoglanovi momci ne počnu malo češće zabijati. Njegov prethodnik Leko prošle je jeseni kazao “za biti prvak treba zabiti 70 golova”, što će aktualni lider teško ostvariti. U posljednjih 17 kola Hajduk bi da dođe do te brojke trebao poentirati još 45 puta, što znači da bi mu proljetni prosjek trebao biti 2,65 gola po utakmici. Duplo veći nego jesenas...

Hajduk je u HNL-u imao deset različitih strijelaca, s time da su Marko Livaja (7), Emir Sahiti (4), Leon Dajaku i Rokas Pukštas (po 3) zajedno postigli 68 posto Hajdukovih golova. Po dva su dodali Filip Krovinović i Zvonimir Šarlija, po jedan Yassine Benrahou, Dario Melnjak, Mihael Žaper i Aleksandar Trajkovski.

Dinamo, odnosno, Croatia iz sezone 1998./99., kad je u kontroverznoj završnici prvenstva do naslova došao ispred Rijeke, prvak je Hrvatske s najmanjim brojem postignutih golova. U 32 utakmice zabili su Modri samo 55 golova (44 u početna 22 kola plus 11 u 10 kola Lige za prvaka), što je u prosjeku tek nešto manje od njihove druge najneefikasnije šampionske sezone 2019./20. (1,719 - 1,722).

Najmanje postignutih golova kad je bio prvak Hajduk bilježi pri osvajanju svoje posljednje titule najbolje hrvatske momčadi. U sezoni 2004./05. zabili su Bijeli 58 golova u 32 utakmice, 1,81 u prosjeku.

Koliko je nevjerojatan splitski bodovni učinak s obzirom na broj golova koji su postigli, govori i usporedba s ostalim najvišim nogometnim rangovima u državama pod okriljem UEFA-e. Nijedan aktualni lider u tim prvenstvima ne zabija ni približno tako malo kao Hajduk.

Najbliža mu je vodeća momčad poljskog prvenstva, Slask Wroclaw, s kojim će Hajduk, zanimljivo, 20. siječnja odigrati prijateljsku utakmicu u Umagu. Slask u prosjeku zabija 1,63 gola po kolu, što je opet dosta više od Splićana. Da bi ih Hajduk odmah na startu proljetnog dijela prvenstva pretekao u tom poretku najneefikasnijih lidera, protiv Rijeke bi trebao zabiti osam pogodaka...

Zajednički nazivnik

Posebnost popisa najboljih momčadi liga u kojima vodeće momčadi zabijaju najmanje jest što devet najneefikasnijih lidera dolazi iz država u kojima su do prije tridesetak godina na vlasti bili komunistički režimi. Bilo to u sklopu drugih država (Hrvatska, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Ukrajina), bilo u onim i tada samostalnim (Poljska, Bugarska, Rumunjska, Albanija, Mađarska). Na zapadu Starog kontinenta ipak se igra nešto atraktivnije...