Navigation toggle

Ante Čačić

 NIKSA STIPANICEV Cropix
TURBULENTNA JESEN

U Dinamu nakon odlaska Čačića posve zanemarili ključnu stvar, a novi prijedlog u HNL-u zvuči kao vic

Maksimirski je klub ove sezone podbacio na svim razinama, sad je jasno gdje leži dio problema
Piše: Mladen BarišaObjavljeno: 22. prosinac 2023. 12:03
Prati Sportske novosti na Googleu

Nakon naporne i uzbudljive jeseni u našem nogometnom "sokaku", napravili smo mini-analizu viđenog. Ovo su neke od ključnih točaka koje smo izdvojili.

"To je ta sezona", svakog srpnja već 18 godina navijači Hajduka ponavljaju istu mantru. Njihova bi nadanja i nepresušni entuzijazam najčešće devalvirali oko blagdana Velike Gospe kada bi se Hajdukova momčad obično razdužila s europskim obvezama. Ove godine, međutim, "ta sezona" ulazi u zimsko razdoblje. Hajduk je osvojio naslov jesenskog prvaka. Statističari ističu kako 87% klubova s tom titulom na kraju sezone postanu prvacima HNL-a.

Hajduk je doista najugodnije iznenađenje sezone. Ne samo svojim navijačima. Činjenica da se splitska momčad distancirala od Rijeke šest, a Dinama čak sedam bodova upućuje na posve atipično izdanje HNL-a. Euforiju Hajdukovih navijača ne može sputati niti spoznaja da Rijeka ima utakmicu, a Dinamo dvije manje (no Splićani imaju u odnosu na "modre" prednost u međusobnim susretima).

image

Idealna momčad prvog dijela sezone po izboru JL-a

Hajduk je ostvario fascinantnu seriju otkako je za trenerskom katedrom Ivana Leku zamijenio Mislav Karoglan. U devet utakmica "bili" su ostvarili sedam pobjeda i dva zagrebačka remija (protiv Lokomotive i Dinama). Rezultatski iskorak spram prethodnih sezona Hajduk je napravio u dva najbitnija detalja: za Karoglanova mandata Splićani su napokon konsolidirali defenzivni segment igre, te individualnosti Marka Livaje pretpostavili snagu momčadi.

image

Marko Livaja

GORAN MEHKEK Cropix

U 19 ovosezonskih utakmica Hajduk je primio svega deset golova (Dinamo je "inkasirao" 14, uz dvije utakmice manje), a od dolaska Karoglana tek dva, protiv Varaždina i Lokomotive. Međutim, najveću je transformaciju Hajduk napravio u načinu igre: Livaja je i nadalje bitna figura, ali ne i presudna. U dosadašnjem tijeku sezone najbolji je Hajdukov igrač postigao sedam golova i tri puta asistirao. To je respektabilnih 40% udjela u ukupnoj efikasnosti splitskog sastava (25 golova). Ali ta je brojka značajno manja u odnosu na prethodne sezone. Sada se "golgeterska ruža" proširila i na pojavnost Sahitija (četiri gola), Dajakua, Pukštasa (po tri)...

Nebulozni prijedlog plasirao je Neven Šprajcer, čovjek koji je svojedobno osuđen zbog kriminalnih radnji u hrvatskom nogometu

Drugo ugodno iznenađenje aktualnog HNL-a momčad je Rijeke. Projekt izgradnje "novog proizvoda" učestalije se događa na Rujevici nego u "3. maju". Pritom je uvijek neizvjesno - što će od toga ispasti? Dovođenjem Pašalića, Ivanovića, Pjace i ostalih, Rijeka danas ponovno igra atraktivan i uzbudljiv nogomet.

image

Marco Pašalić

Činjenica da je Dinamo na dan Svih svetih bio tek trećeplasirana momčad HNL-a, sugerira da je ovo prvenstvo bitno drugačije od prethodnih. Obično je oko spomenutog blagdana maksimirski klub već imao, za svoju konkurenciju, nedostižnu bodovnu prednost. Dinamo je ove sezone podbacio na svim razinama. U bespoštednoj borbi za vlast i prispodobive sinekure u Maksimiru je posve zanemaren sportski sektor. Spoznaja da klub od smjene Ante Čačića niti službeno nema sportskog direktora, ilustrativno ukazuje na dio problema.

Na organizacijske turbulencije posljedično se nadovezao i najlošije odrađeni prijelazni rok u povijesti: rasprodano je "klupsko srebro" (Livaković i Ivanušec transferirani su čak ispod tržišne cijene), a alternativna rješenja pokazala su se neadekvatnima. Klub koji je prošle sezone participirao u Ligi prvaka, tijekom ove se "tukao" s Viktorijom Plzen, Astanom i Ballkanijem u Konferencijskoj ligi. I u toj opskurnoj konkurenciji hrvatski je prvak do posljednje utakmice strepio za drugo mjesto u skupini.

Možemo li među razočaranja uvrstiti i Rudeš? Možemo ako smo uz novopridošlog prvoligaša vezali i nekakva očekivanja. No već je poslije desetak odigranih kola postalo razvidno da je zagrebački kvartovski klub zalutao u bespućima prvoligaške zbilje.

Među inicijativama prezentiranima na Saboru hrvatskog nogometa u Vodicama čula se i jedna koja se pojmovno odmah locirala između epiteta – redikulozno i nebulozno. Dakle, "neimari" hrvatskog nogometa prije prigodnog ručka (dakle, za pretpostaviti je da su bili u trezvenom stanju) predložili su povećanje kvota stranih igrača u HNL-u!? Zvuči kao loše ispričan vic, ali nažalost nije. U zaključcima spomenutog skupa doista se navodi taj prijedlog. Zanimljivo, plasirao ga je Neven Šprajcer, čovjek koji je svojedobno osuđen zbog kriminalnih radnji u hrvatskom nogometu (podmićivanje sudaca), a danas je predsjednik NS Karlovačke županije.

Elitni se rang hrvatskog nogometa često spominje kao razvojna liga, koja daje priliku mlađim igračima. Je li to doista tako?

Umjesto bespredmetne polemike na temu o tome treba li hrvatskom nogometu više stranih nogometaša, pronađimo odgovor na temeljno pitanje: koliko u klubovima HNL-a ima igrača sa stranom putovnicom koji na terenu čine razliku? Prema ovjerenim registracijama u HNS-u, od ukupnog broja nogometaša u Prvoj HNL (njih 300-tinjak), 37% čine strani igrači (uključujući i one s putovnicama neke od zemalja EU).

Prema procjenama medija i internetskih platformi, koje valoriziraju učinak igrača u HNL-u, među prvih 50 najbolje ocjenjenih nogometaša u aktualnom prvenstvu 15 ih je bez hrvatske putovnice: to su Ramon Mierez, Emir Sahiti, Lindon Selahi, Merveil Ndockyt, Indrit Tuci, Vladan Bubanja, Momčilo Raspopović, Ismael Diallo, Iurie Iovu, Dimitar Mitrovski, Takuro Kaneko, Mahir Emreli, Stefan Ristovski, Näis Djouahra i Rokas Pukštas. Umjesto neumjesnog gatanja - koliko će hrvatski prvoligaši zaraditi na njihovim transferima - spomenimo tragikomičnu činjenicu da izbornik mlade reprezentacije Hrvatske, Dragan Skočić već danas ne može posložiti posljednju liniju nacionalne momčadi bez podrške igrača iz dijaspore, koji nikada nisu igrali u HNL-u.

Elitni se rang hrvatskog nogometa često spominje kao razvojna liga, koja daje priliku mlađim igračima. Je li to doista tako? Prosudite samo...

U 19 odigranih kola HNL-a konkretnu priliku igranja (deset ili više nastupa) dobilo je 26 igrača rođenih 2003. ili kasnije. Posve konkretno, po klubovima: u Dinamu su zaigrali Perković, Sučić, Baturina, Vidović (nažalost zbog težih ozljeda su izostali Stojković i Kačavenda); u Hajduku – Sigur i Pukštas, u Rijeci – Ivanović, u Lokomotivi – Živković, Žilinski, Šotiček, Kanižaj, Smakaj i Krivak, u Osijeku – Mkrtchyan i Bukvić, u Gorici – Soldo, Ilečić i Kapulica, u Istri 1961 – Maurić i Lisica, U Slaven Belupu – Šakota, u Varaždinu – Domjanić, te u Rudešu – Vukmanović, Mašala, Špeljak i Topić.

Za stvoriti igrača potrebno je 5-10 godina, za trenera treba 15-20, a za dobrog predsjednika barem 30 godina

Valja, međutim primijetiti da je Dinamo u plasmanu mladih nogometaša najzastupljeniji. Osim četiri domicilna maksimirski klub ima i šestoricu "klinaca" na posudbi (Živković, Kanižaj, Soldo, Ilečić, Šakota i Topić).

Kada je u lipnju 2021. Silvio Čabraja imenovan trenerom Lokomotive jedina mu je pomisao bila "samo da dočekam duge rukave"! I dočekao je duge rukave, ali i novu 2024. Čabraja je u HNL-u čudna pojava, jedini je trener koji od početka prvenstva vodi istu momčad. Ostalih devet prvoligaša "osvježilo" je svlačionicu novim trenerskim rješenjima. Istra 1961 je prva promijenila trenera. Poslije svega tri odigrana kola Mislav Karoglan dobio je zahvalnicu pulskog kluba. Pridružili su mu se Igor Bišćan, Robert Prosinečki, Ivan Leko, Stjepan Tomas, Ricardo Moniz...

image

Sergej Jakirović

GORAN MEHKEK Cropix

Po prvi puta imali smo i trenerske transfere unutar HNL-a. Nakon što je Sergej Jakirović prebjegao s Rujevice u Maksimir (tako je barem javnosti situaciju pojasnio predsjednik Rijeke Damir Mišković), gazda Miško je od Gorice otkupio Željka Sopića za 20.000 eura. Nažalost, trener Varaždina Mario Kovačević sam je odstupio zbog teške bolesti. Uglavnom, nakon 19 kola, 90% lige promijenilo je trenera!

Spomenuta činjenica podsjeća na jedan nogometni aksiom, koji u modificiranoj verziji glasi: za stvoriti igrača potrebno je 5-10 godina, za trenera treba 15-20, a za dobrog predsjednika barem 30 godina!

17. studeni 2026 04:12