Dobre igrače ne treba puno upoznavati i proučavati, niti njima treba veliki broj utakmica da bi se nešto pročitalo. Dobre igrače vidiš na prvu, ne treba im puno da se izdvoje iz mase i da u konkurenciji od 21 igrača na terenu budu drugačiji. Ne moraju golovi niti približno biti taj lakmus. A ni asistencije. Ima tu još more sitnih detalja poput, recimo, načina primanja lopte, stava na terenu, načina trčanja, razmišljanja... E, baš se tako, primjerice, u prva dva nastupa za Hajduk izdvojio Khalil Fayad (22), jedini za kojeg je, uz Aleca Van Hoorenbeecka, Robert Graf odlučio platiti odštetu.
Marokanski veznjak za čije je usluge izdvojeno 250 tisuća eura debitirao je protiv Rudeša u 64. minuti, a 23 minute kasnije je zabio i prvijenac. Zabio ga je odmjerenim udarcem, a to mu se baš i nije nabrajalo pod vrline pri dolasku. Više je Fayad oduševio ritmom, kretnjama, percepcijom prostora, kombinatorikom... Oduševio je onim sitnicama koje dijele bolje od lošijih igrača, jednostavno rečeno. Ne usudimo se odmah podcrtati da će on biti pojačanje za Hajduk, ali se usudimo proglasiti ga dobrim igračem. Zbrajali su se tako dojmovi već nakon Rudeša, kada smo čuli misli poput one da "ti na njemu odmah vidiš da ima 67 utakmica u Ligue 1". Fayad je baš odskakao u svom debiju, a i u drugoj utakmici protiv Vardarca. Bilo ga je i u svom i u protivničkom šesnaestercu, čistio je, prijetio i izvana i iznutra... I pokazao je čvrstinu, jer je pretrpio par krvničkih startova, ali sve je to prebrodio tek uz pokoju grimasu.
Kako je u karijeri odigrao gotovo jednak broj utakmica na zadnjem i prednjem veznom, nitko nije znao kakva će mu točno uloga u Hajduku biti namijenjena, ali nakon dvije utakmice se i to da iščitati. Fayad djeluje kao "box to box" veznjak koji u nogama ima more kilometara. Ne libi se ulaziti u duele, a djeluje kao da kontakt voli. Baš je takav igrač trebao Bijelima nakon odlaska Rokasa Pukštasa, koji je tu bio neprikosnoven. Neće vjerojatno biti u zraku kao što je to bio Puki, ali Hajdukovoj ideji daje neke drugačije i nove mogućnosti. Puno više igre po zemlji, puno više kombinatorike i sitnih vezova. To Fayad voli i tu je sjajan.
Stoga opet ostaje ono ključno za podvući. Na Khalilu Fayadu se nakon samo dvije utakmice vidi da je to igrač koji je dostojan bijeloga dresa i koji Hajduku ima što dati. Njegov se doprinos ne mora mjeriti kroz golove ni asistencije, niti će možda biti vidljiv na statistici. On je tu da diktira ritam, veže linije i prebacuje težište igre kad osjeti da je to potrebno. U oko je odmah upalo i njegovo razumijevanje s Dalissonom, koje bi moglo postati nova ključna snaga Garcijine momčadi. I da, uopće ne bi bilo čudno da se novopridošli Marokanac već ovog vikenda protiv Slaven Belupa nađe među udarnim snagama Bijelih. Naprosto jer ima tu kvalitetu. Ima kvalitetu da u konkurenciji Pajazitija, Dalissona, Brrutija i Del Morala bude među odabranom trojicom u sredini terena. Obzirom da je Brazilac zakapario mjesto na "deset", valja vidjeti kako će Garcia formirati dvojac zadnjih veznih.
Nećemo Fayadu još davati nikakve etikete jer je za to prerano. No, zato nije rano konstatirati kako je donedavni igrač Montpelliera dobar nogometaš koji je već na korak do udarnih Garcijinih trupa. Iako on to tako ne dijeli i iako u današnjem nogometu kroz utakmicu procirkulira 16 igrača...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....