Navigation toggle

Nogometaši Bodo/Glimta slave prolaz u osminu finala Lige prvaka

 PIERO CRUCIATTI Afp
ČUDO IZ ARKTIČKOG KRUGA

Norveška bajka piše nove stranice: ‘Stroj sa sjevera‘ postao je noćna mora europskih velikana

Iz grada "divljaka" do kluba koji ruši velikane bez milosti: Bodo/Glimt piše najhladniju toplu bajku nogometa
Piše: Tomislav JuranovićObjavljeno: 24. veljača 2026. 22:45

U arktičkom krugu, tamo gdje se dani ljeti beskrajno protežu, a zimi sunce u prosjeku viri jedan sat dnevno, postoji mjesto koje se zove Bodø. Mjesto u kojem većina ljudi poznaje ritam mora, miris ribe i vrisak polarnih vjetrova, ali gdje nogomet nekada nije bio ništa više od lijepog običaja. Fusnote. Ondje, na samom sjeveru Norveške, u gradu koji često zimi presijava pod svjetlom aurore borealis, rodila se priča o klubu koji će promijeniti percepciju sjevernjačkog nogometa. Priča o Bodø/Glimtu nije priča o bogatstvu milijardera, sjajnim stadionima ili bogatim rudama nogometnog talenta. To je priča o strpljenju, viziji i upornosti – o tome kako mali klub, mrzak uglađenom norveškom jugu, može dosegnuti europske iskorake, skupljati ozbiljne skalpove i postati simbol skandinavskog nogometnog čuda.

Sve je počelo prije desetak godina, kad je Glimt još bio „klub s periferije“, lutajući između norveške druge lige i povremene pojave u eliti. Klub koji je nekada bio prepoznat po kontranapadima i utakmicama koje su se više oslanjale na sreću nego na sustav, odjednom je pokazao novo lice. U tom trenutku, kad mnogi europski promatrači i navijači još nisu znali gdje je Bodø, u klub je stigao Kjetil Knutsen. Nije došao s velikim financijskim rezervoarima, nije donio milijune da kupi instant-kvalitetu. Donio je ideju. Ideju da se klub može izgraditi kroz kulturu, trening i disciplinu, korak po korak, bez ekstaze ili depresije.

image

Norveški trener Kjetil Knutsen arhitekt je "čuda sa sjevera"

THOMAS ANDERSEN Afp

Knutsen je bio poput graditelja, arhitekta koji je odlučio presložiti svaki kamen, svaki potez, svaku rutinu u klubu. Njegov pristup nalikovao je na Marcela Bielsu, ali s arktičkim prizvukom – brutalno zahtjevni treninzi, koje je sam nazivao „murderball“, pripremali su igrače da svaki sprint, svaku loptu i svaku poziciju odigraju s istom energijom i predanošću. Ondje, na sjeveru, gdje priroda tjera čovjeka na strpljenje, Knutsen je našao prirodan teren za svoju filozofiju. Svaki igrač, od lokalnog dječaka do onog koji je stigao iz inozemstva, morao je proći kroz isti ritam: disciplina, fokus, kontinuirana perfekcija u jednostavnim stvarima.

Unatoč početnim neuspjesima – četiri poraza u prvih pet utakmica u eliti nakon promocije 2017. godine – klub nije klonuo.

- Ako ide on, idemo svi - rekao je sportski direktor Håvard Sakariassen. Nitko, u prijevodu, nije sumnjao u viziju. Nitko nije pokušavao pronaći krivca. Umjesto toga, klub je gradio povjerenje i kulturu koja je bila jača od privremenih neuspjeha. U Bodøu je svatko bio svjestan da uspjeh ne dolazi preko noći, ali da će doći ako se sustav poštuje.

I tako je Glimt, korak po korak, od običnog sjevernjačkog kluba, postao simbol norveškog nogometa. Svaka nova sezona bila je priča o rastu: od lokalnog kluba do europskog takmaca sposobnog pobijediti momčadi poput Rome i Celtica s dominacijom koja je mnoge šokirala. Samo, Roma i Celtic nisu bili iznimke, već pravilo: City, Atletico Madrid i sada dvaput Inter potvrđuju smjer.

A on se zasniva na cjelokupnoj zajednici; od grada, turizma, gospodarstva, svih 50-ak tisuća stanovnika sada vjeruje da će protivnici na stadionu Aspmyra postati - potopljena stijena, što je, simbolično, svojevrsni toponim imena grada.

- Tri su stvari ključne: Knutsen, teren, vizija. U pripremi je novi stadion ili proširenje ovog sa osam na 12 tisuća gledatelja. Sve što se radi, radi se, dakle, planski. Knutsen je pritom temelj; uveo je 4-3-3, drugačiji model igre, gdje se traži brzina i okomitost, na temelju čega se i radi jedan od ozbiljnijih skautinga koje sam vidio. I sve to kao „udruga građana“, bez mecene, s domaćim terenom kao ključnom točkom uspjeha - priča nam bivši član Dinama, koji je Bodø upoznao iz prve ruke, ne samo kada su „modri“ 2022. igrali s Norvežanima u kvalifikacijama za Ligu prvaka.

image

Dinamo je 2022. igrao protiv Bodø/Glimta 2022., a taj dvoboj upamćen je po škaricama Brune Petkovića

DAMIR KRAJAC Cropix

Koliko je sustav uigran i razrađen do posljednjeg detalja, otkriva činjenica da klub ima zaposlenog čovjeka samo za pregovore, snažnu skautsku službu u kojoj se pregledavaju igrači isključivo sposobni odgovoriti zahtjevima sustava igre, a koliko su pragmatični u razmišljanju i usavršavanju, otkriva detalj da su u zimu 2024., kada im je Tromsø ozbiljno zaprijetio u domaćem prvenstvu, odlučili za par milijuna eura dovesti njihova trenera Gautea Helstrupa kao Knutsenova pomoćnika (!).

- Nas su oduvijek promatrali kao divljake. Imamo drugačiji akcent, drugačiji pristup, u Norveškoj smo promatrani kao ljudi s dna kace. Odmetnici. Kada smo se počeli dizati, klubovi iz Norveške nisu nam željeli dati svoje igrače. Onda smo shvatili da ih moramo proizvesti sami ili ih tražiti na drugim adresama. Nema problema, to smo i učinili - otkrio je Sakariassen, potpisnik tzv. sustava „Vardesmate“, što u prijevodu znači - naš put, a koji se temelji na brižno izgrađenom skautskom sustavu, koji se naslanja na obveznu „kulturu kluba“.

U cijeloj priči, ipak, uz trenera Knutsena, koji je i ove zime odbio nekoliko lukrativnih ponuda iz MLS-a i Europe, da bi nakon mjesec i pol dana bez službenog nogometa i poslije izgubljene titule od Vikinga, izbacio Inter iz Lige prvaka, stoji taj famozni teren. Dva dana prije prve utakmice s milanskim kolosom, naime, s umjetnog, plastičnog terena izneseno je osam tona snijega, a malo potom, Petar Sučić i prijatelji susreli su se i s vjetrom, kao zaštitnim znakom stadiona Aspmyra, hladnoćom, ali, dakle, i podlogom.

image

Petar Sučić

MATS TORBERGSEN Afp

- Trčiš, imaš ideju, ali onda shvatiš da na tom terenu ne možeš uopće promijeniti smjer - kazao je svojedobno Luka Ivanušec.

Tu se krije „faktor X“ doista unikatnog kluba, koji stvara povijest s proračunom od oko 35 milijuna eura, s momčadi vrijednom 60-ak milijuna eura. Kod kuće stvaraš rezultat, vani se zatvoriš i čekaš priliku. „Murderball“ s Bielsinim poučkom, by Kjetil Knutsen. U malome gradu s polarnim uvjetima, s ograničenim resursima, može se, eto, graditi nešto trajno i veličanstveno. Knutsen i njegov tim, zajedno s lokalnim, tihim herojima, stvorili su sustav koji nije ovisan o trenutnim trendovima ili ekstravagantnim pojačanjima – sustav je to u kojem igrači rastu, razvijaju se i dosežu svoj maksimum.

Priča o Bodø/Glimtu jest nogometna bajka sjevera. To je priča o gradu i klubu koji su naučili kako se strpljenje, kultura i zajedništvo mogu pretvoriti u snagu koja nadmašuje očekivanja. To je priča koja nas podsjeća da nogomet nije samo igra – on je ogledalo ljudske upornosti, kreativnosti i vjere u ideju, čak i kada sunce rijetko obasja tlo, a vjetrovi arktičkog kruga tjeraju na uzmak. I dok se klub sprema za još jednu europsku avanturu, njihova poruka je jasna: velikani se ne stvaraju novcem ili veličinom grada; oni se baš njima mogu suprotstaviti strpljenjem, vizijom i kulturom koja nadilazi sve prepreke. Pa čak i tamo, na rubu svijeta kojeg znamo.

image

Bodø/Glimt najljepša je priča europskog nogometa posljednjih sezona

THOMAS ANDERSEN Afp

04. lipanj 2026 03:32