Sedamnaest godina Hrvati nisu imali slabije karte za osvajanje Lige prvaka, naših nema u pet glavnih favorita

Ostat će zapisano da 2025. godine među finalistima Lige prvaka nije bilo hrvatskog igrača što se dogodilo prvi put otkako su 2012. godine Ivica Olić i Danijel Pranjić s Bayernom u Münchenu poraženi od Chelseaja. Hoće li suša za Hrvate potrajati i u ovoj sezoni? Među pet glavnih favorita po kladionicama za prvaka Europe nema naših igrača - PSG, Liverpool, Barcelona, Real Madrid, Arsenal. Tek u šestom Manchester Cityju imamo Joška Gvardiola i Matea Kovačića, pa u sedmom Bayernu Josipa Stanišića.

Dvanaestorica hrvatskih nogometaša po današnjem stanju bit će akteri Lige prvaka 2025/26., što je osjetno manje nego rekordne sezone 2018/19. Tu je i trinaesti Ivan Šunjić, ali sada pod BIH zastavom. Luka Vušković je otišao iz Tottenhama na posudbu pa ga nema u toj statistici. Hrvatski kontingent osim Gvardiola, Kovačića i Stanišića čine Petar Sučić (Inter), Mario Pašalić (Atalanta), Ivan Perišić (PSV), Franjo Ivanović (Benfica), Josip Šutalo (Ajax), Dominik Kotarski (Kopenhagen), Mislav Oršić (Pafos), Fabijan Buntić (Qarabag) i Hrvoje Smolčić (Eintracht).

Međutim, ako već igrača nije velik broj kao nekad, iako nije ni mali, čak su trojica trenera - Niko Kovač (Borussia Dortmund), Igor Tudor (Juventus) i Ivan Jurić (Atalanta). Nitko od njih u svoj sadašnji klub nije doveo Hrvata. Jedino je Jurić zatekao Marija Pašalića.

Prošle sezone bilo je jedanaest Hrvata u Ligi prvaka, ali, dakako, i Dinamo. Rekordne 2018/19. čak petnaest od tadašnja 32 kluba imao je ponekog našeg igrača kojih je bilo ukupno 20. U Interu trojica – Perišić, Brozović i Vrsaljko. Elitni dio predvodili su Luka Modrić (Real), Ivan Rakitić (Barcelona), Mario Mandžukić (Juventus), Dejan Lovren (Liverpool)... Sezona je okončana tako što je Liverpool osvojio svladavši u finalu Tottenham. Niko Kovač i tada je ušao u natjecanje, međutim kao trener Bayerna, a Ivan Leko vodio je Club Brugge u kojem su se nalazili i Karlo Letica i Matej Mitrović. To se dogodilo nakon finala Svjetskog prvenstva u Rusiji kao još jedna potvrda da se radilo u špici snage hrvatskog nogometa. Iako prvak Dinamo nije prošao kvalifikacije, zaustavio ga je Young Boys.

Po imenima klubova u kojima igraju jasno je da se svega nekoliko Hrvata sada može nadati borbi za europsku krunu, ostali tek da s klubom ostave što bolji dojam. Ako ne bude transfera u zimskom prijelaznom roku... Odlaskom s najveće scene velike generacije Hrvatska kao mala zemlja nije mogla odmah lansirati novu jednako snažnu, kao da se ništa nije dogodilo. Međutim, i imamo dosta igrača mlađe generacije koji tek trebaju dosegnuti vrhunac - Gvardiol, Sučić, Ivanović, Kotarski, Šutalo, Stanišić, pa kad im se u sezonama koje dolaze priključe još neki Hrvatska bi mogla ostati barem na desetak igrača u eliti, čak i kad zastor spuste i Perišić, Kovačić, Mario Pašalić... Pritom je od prošle sezone u natjecanju više klubova - 36, nego što ih je bilo ranije.

Luke Modrića nema u Ligi prvaka nakon trinaest godina, a čak sedamnaest godina, od sezone 2008/09. Hrvati nisu imali slabije karte na početku po pitanju šansi da osvoje. Potom su Ivica Olić i Danijel Pranjić s Bayernom igrali finale 2009/10. protiv Intera. Međutim, to ništa ne mora značiti što se tiče zanimljivosti sezone za nas i konačnog ishoda.