Poneki medijski rafal, malo tabloidnog tata-rata, to je sve što je u utorak ostalo od bratoubilačkog nogometnog rata koji je posljednjih desetak dana visio u zraku i pomalo razigravao maštu regije. Crvena zvezda je u gostima kod naizgled benignog Šerifa, pred mlakom publikom, proklizala prema jednom od utješnih eurokupova, a Dinamo protiv nešto jače Legije, pred 25 tisuća raspjevanih fanatika, produžio prema Ligi prvaka. Vrata prema zaradi od “20 plus” milijuna eura sada su u najmanju ruku odškrinuta, jer Dinamo je kvalitetnija, iskusnija i bitno uigranija momčad od Šerifa koji ga čeka u posljednjoj kvalifikacijskoj rundi.
Komponiranje momčadi u nogometnom slengu zna biti i sinonim za uigranost, podrazumijeva sklad među linijama, a do njega se dolazi brižnim i strpljivim podmazivanjem kotačića. Dinamo ide dalje zato što je trenutačno bolje ukomponirana momčad. Sklad u igri, čak i kada ta igra nije neka blistava predstava, jasno se osjeća i posljedica je strpljivog kadroviranja. Dinamo je od odlaska Nenada Bjelice prodao samo dva kapitalca. Obojica su završila u Leipzigu, prvi, Dani Olmo, već je prežaljen, a Bartol Franjić nam je sinoć demonstrirao da će i rupa nastala odlaskom Joška Gvardiola biti brzo zakrpana.
21-godišnji Franjić u seniorski program je ušao kao neka vrsta “katice za sve”. Vezni igrač koji može bez problema zatvoriti koridore uz lijevu aut-crtu, a staturom dominira tako da u nuždi imate i stopera. U Varšavi mu to nije bilo dovoljno pa se predstavio i kao strijelac. Briljantno je namirisao namjeru Luke Ivanušeca pa iz drugog, ako ne i trećeg plana, utrčao iza leđa Juranoviću u idealnom trenutku i hladnokrvno poslao u mirovinu veteran Artura Boruca.
Dinamo je možda mogao i prije ovjeriti ulaznicu za play off Lige prvaka. Nedostajalo je malo više akcije Brune Petkovića, koji se okrenuo čuvanju lopte u hrvačkim duelima i solo partiturama, umjesto suradnji s Majerom i Ivanušecom. Nedostajalo je i malo više preciznosti Mislava Oršića, koji još naštimava ciljnike. Zasad njegovi udarci fijuču pored i povrh okvira, ali statistika sugerira da Oršić najbolje s repertoara vrti tek u grupnoj fazi natjecanja.
I pored te napadačke nedorečenosti hrvatski prvak niti jednom nije završio na konopcima, pod neizdrživim presingom, u panici. Kada je Lauritsen zbog ozljede odšepao s terena, Dino Perić je manirom starog rutinera zauzeo njegovu poziciju i podignuo crtu obrane na pristojnu udaljenost od Livakovića. Jedan zalutali metak koji je sjeo na gredu Dinamova vratara nakon ubačaja iz kornera, to je sve što je Legija uspjela učiniti jurišajući za izjednačenjem. Nakon lanjskog četvrtfinala Europske lige Krznarova fino ukomponirana momčad spremna je za selidbu na viši kat…










Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....