Nijedan kandidat za novog gradonačelnika nije u Maksimir navratio niti na kavicu. Pa se samim time i ne zna kakva su njihova razmišljanja o gradnji novog stadiona. U istupima pred izbore nisu se mogući nasljednici pokojnog Milana Bandića izjašnjavali o stadionu, nekako imamo dojam da ih ta tema baš ne zanima ili se plaše da bi im možda mogla oduzeti glasove birača?

I nakon smrti Milana Bandića glavna tema Dinamove budućnosti je novi stadion na staroj lokaciji - Maksimiru. U klubu su svjesni da će svaka tema, van onih tekućih i svakodnevnih, biti stavljena sa strane, dok polovinom svibnja neće biti izabrana nova gradska vlast. Suzdržani su u Maksimiru, kad se radi o bilo kakvim rečenicama na tu temu, ne žele skakati pred rudo.

Međutim, naravno da smo neslužbeno razgovarali s Dinamovim čelnicima. Sigurno se klub javno neće opredjeljivati ni za jednu političku opciju, iako bi sasvim jasno i normalno trebalo biti da svaka osoba i politička opcija koja ima ambiciju upravljati glavnim gradom Hrvatske treba navratiti u Maksimir i u jednom od glavnih gradskih simbola doznati detalje oko izgradnje novog stadiona. Ili predložiti svoje ideje.

Kao Arena u Beču

Stav Dinama je poznat, više puta izrečen i sigurno je da naprasni odlazak čelnika Grada neće utjecati na promjene toga stava. U paralelnom procesu potrebno je definirati način financiranja projekta novog stadiona, raspisati urbanističko - arhitektonski natječaj, odabrati izvođača i na tim zdravim temeljima, u roku od maksimalno tri godine, izgraditi novi gradski stadion.

Najidealnije rješenje je povrat vlasništva Dinamu, ali o tome je Dinamo obaviješten i rečeno je da to nije moguće. Jedno od boljih rješenja je davanje tzv. prava građenja zainteresiranom investitoru. Ukratko, gradska vlast donese odluku o osnivanju prava građenja na svojoj nekretnini, stadionu Maksimir, na barem 50 godina. Nakon provedenog natječaja odabrana tvrtka ima obvezu ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu za rušenje i građenje (ili djelomičnu rekonstrukciju, rušenje i građenje), a Grad Zagreb se, među ostalim, obvezuje izvršiti imovinsko-pravnu pripremu te imovinsko-pravnu pripremu na zemljištima predviđenim za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture. Sličan model primijenjen je za izgradnju stadiona na Rujevici te Allianz Arene u Beču. U oba ova slučaja na sličan način partneri su bili Grad Rijeka i HNK Rijeka te grad Beč i nogometni klub Rapid.

GORAN MEHKEK/CROPIX Cropix

Drugi poznati model se najbolje oslikava u tzv. mađarskom investiranju u sport. Naime, poznato je da je samo do siječnja 2015. mađarska država u stadione investirala 500 milijuna eura i u zadnjih 10-ak godina je izgrađeno 18 stadiona od čega šest u mađarskoj metropoli. Međutim, prvo je napravljen strateški i zakonodavni okvir za ulaganja, pa tako mađarske tvrtke na kraju godine 70 % svoje dobiti mogu uplatiti u sport, a 30% u porezni sustav i to samo za: treniranje mladeži, troškove osoblja i investiranje u gradnju ili modernizaciju sportske infrastrukture. Ukinut je porez na promet nekretnina koje imaju sportsko-rekreacijsku namjenu. Dakle, hrvatska državna politika bi za ovako nešto trebala donijeti strategiju razvoja sporta i stvoriti zakonske pretpostavke za njenu operacionalizaciju.

Ne treba smetnuti s uma i činjenicu da je Hrvatskoj na raspolaganju oko 23 milijarde eura iz sredstava Europske Unije. Tri su moguća paketa: jedan je interventan, pod nazivom “EU sljedeće generacije”, nastao zbog pandemije koronavirusa, u iznosu koji je za Hrvatsku procijenjen na 9,4 milijarde eura, a drugi je paket “klasični” europski višegodišnji proračun (VFO) odakle se inače sufinanciraju projekti važni za razvoj, u iznosu od čak 12,7 milijardi eura za razdoblje 2021. - 2027. godine. Treći je fond za otklanjanje posljedica potresa u Zagrebu od 683,7 milijuna eura. Prva isplata u iznosu od 88,9 milijuna eura već je izvršena u kolovozu 2020. u obliku predujmova. Sigurno je da su ova posljednje navedena sredstva prioritetnija za pomoć građanima čije su nekretnine stradale u potresu, tako da bi u ovom kontekstu težište bilo bolje staviti u ona prva dva moguća paketa financiranja.

Stadion u Sesvetama

Naravno da prije ičega, ili usporedno sa svim, treba donijeti odluku o tome gdje će Dinamo živjeti, igrati i trenirati dok bi se postojeći stadion rušio i gradio novi. Nedavno smo o tome pisali, sigurno je da je stadion u Sesvetama, za koji postoji pravomoćna građevinska dozvola i gotov projekt, najbolje i najrealnije rješenje za privremenu Dinamovu adresu. Tako razmišljaju u maksimirskom klubu...

Uglavnom, mišljenje je u Maksimiru, svaki ozbiljan gradonačelnički kandidat temu novog Dinamovog stadiona treba uvrstiti u listu glavnih tema buduće kampanje. Okvir za kvalitetno i ne preskupo rješenje postoji i buduće vrijeme će pokazati da je cijeli teret odluka oko stadiona nepravedno stavljen samo na gradonačelnikova leđa i da je to zapravo tema ukupne gradske politike a ne samo jednog čovjeka, koliko god njegova pozicija bila važna.

Emocija Dinamovih navijača, emitirana nakon odlazaka Dinamovih besmrtnih legendi, a zadnja dolina suza isplakana nakon nedavne smrti legendarnog Zlatka Cice Kranjčara, dovoljno govori o strasti koju Zagrepčani osjećaju prema svom Dinamu i svemu onom što on predstavlja gradu te ljudima koji u njemu žive. Onaj tko realnim učini izgradnju novog doma Dinamu i razumnim učini želju navijača da utakmice gledaju s tribina nazvanim po Cici, Zambiju ili Dražanu Jerkoviću ima šanse biti istinski gradonačelnik Zagreba.