Superliga je ugašena, pompozni projekt pohlepnih gazda najvećih europskih klubova i krupnog kapitala zgažen je kao mačka na obilaznici, ali kad znate da je predsjednik Reala, najtrofenijeg od svih klubova čovjek kojem je nogomet dosadan i skratio bi utakmice jer mu je 90 minuta previše, jasno je da se najveći klubovi nalaze u rukama ljudi koji nisu ljubitelji nogometa nego beskrupulozni zgrtači novca kojima nikad nije i nikad neće biti dovoljno. Što više imaju, to više traže. Zapravo se ne čudimo jer tako funkcionira poslovni svijet, moralne vrijednosti su urušene ili se ruše, kapital je jedina svetinja jer kad ne bi bilo tako ne bi nicali novi multimilijarderi, a patilo sve više sirotinje. Pritom je i glad za novcem igrača i agenata neutaživa.
Koji su sve faktori presudili da projekt dvanaest sportskih giganata i super-utjecajne banke JP Morgan propadne možda nam nikad do kraja neće ni biti poznato, iako je nedvojbeno da ga je mogla zaustaviti samo politika, no moramo biti svjesni da ideje o Superligi s ovime nisu iščupane s korijenom dok god klubove vode ili su im vlasnici ljudi poput Florentina Pereza, Andree Agnellija, braće Glazer, Stana Kroenkea... i njima slični. Ona će ih mamiti i samo će čekati novi i bolji trenutak.
UEFA mora odgovoriti bolje nego dosad. Pojedini francuski mediji pisali su kako pregovara s investicijskim fondom iz Londona koji je spreman godišnje financirati Ligu prvaka sa 4,5 do 7 milijardi eura. Što je golema razlika u odnosu na dosadašnje otprilike dvije milijarde i daleko više nego što je JP Morgan dogovorio sa Superligom ponudivši 3,5 milijarde eura. Što je u tome istinito pokazat će vrijeme.
UEFA je napravila dvije novije reforme europskih natjecanja. Već od ovog ljeta starta Konferencijska liga, a od 2024. Liga prvaka sa 36 sudionika. Traži rješenja, ali ova koja nudi malo koga oduševljavaju. Nisu sretni ni najveći i najbogatiji, ali niti male države, a nogometno značajne, poput Hrvatske. Na kraju je i Dinamu uzela san da bi 2024. mogao izravno u Ligu prvaka kao klub s najboljim rejtingom iz država koje nemaju zajamčenog predstavnika u glavnoj fazi natjecanja. Tu opciju koja je bila predložena, ukinula je. Umjesto toga proširila je broj klubova koji dolaze iz kvalifikacijskog "puta prvaka" sa četiri na pet.
Za Peticu je i dalje premalo novca, za nas nedovoljno dobrih pozicija. Hrvatska uopće sada ne daje klub za Europsku ligu u kojoj je ove sezone imala dva predstavnika i jedan je stigao do četvrtfinala, a sva tri koji idu u Konferencijsku ligu startaju u drugom pretkolu te moraju na trasi do skupine eliminirati tri prepreke, od toga će barem jedna biti klub s osjetno većim proračunom. Uvjereni smo da se natjecanja mogu organizirati poštenije i solidarnije, kad su im tih vrlina svima puna usta. Ako države Petice imaju primat u Ligi prvaka što je razumljivo, zašto u Konferencijskoj ligi ne bi postojala pozitivna diskriminacija za nacije ispod 15. mjesta po UEFA-inom rejtingu.
Po novom modelu 32 sudionika ulaze u Ligi prvaka kao dosad, a od ostala četiri tri će biti iz Petice. Treći francuski klub na ljestvici njihovog prvenstva te dva kluba s najboljim koeficijentom koji se nisu plasirali izravno u skupinu Lige prvaka, ali su izborili Europu. To bi, primjerice, ovog časa bili Liverpool i Borussia Dortmund. Najavljena je mogućnost da od 2024. Europska lige i Konferencijska liga imaju po 36 sudionika, umjesto 32, što bi moglo popraviti i izglede našima da se domognu skupine.










Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....