Navigation toggle
 Bsr Agency/Alamy/profimedia
ŽIVOT NAKON MODRIĆA

Dalić nema izbora: Stvari za Vatrene nisu obećavajuće, moramo se nadati da će nas dijaspora ‘počastiti‘

Svježe boje na reprezentativni mozaik mogle bi biti nanesene s palete HNL-a
Piše: Robert KrnjićObjavljeno: 26. listopad 2023. 20:53
Prati Sportske novosti na Googleu

Tri dana. Toliko je bilo potrebno da se u hrvatsku nogometnu javnost uvuku nesigurnost i skepsa u odnosu na miljenike nacije. Narativ o "vatrenima" kao potencijalnim favoritima za osvajanje predstojećeg Europskog prvenstva dobrano je načet nakon poraza od Turske u Osijeku, a gotovo ga je u potpunosti demontirao Harry Wilson na travnjaku Gradskog stadiona u Cardiffu.

Izravni plasman u Njemačku pod znakom je upitnika, a evaluacija poteza Zlatka Dalića i višestruka ispunjavanja kadrovskih križaljki nametnuli su se kao neke od primarnih aktivnosti u javnom prostoru. Sve glasnije zaziva se rekonstrukcija nacionalne selekcije, licitira se brojnim imenima, a sugestije za potencijalne izmjene na popisu "odabranih" pljušte sa svih strana. Koliko zapravo izbornik ima manevarskog prostora ako se odluči redizajnirati momčad uoči posljednjeg kvalifikacijskog ciklusa? Koliko je dubok ukupni bazen iz kojeg bi reprezentacija u bližoj i daljoj budućnosti eventualno mogla crpiti nove snage?

Kandidati iz HNL-a

Svježe boje na reprezentativni mozaik mogle bi biti nanesene s palete HNL-a. Legitimni kandidati za Dalićeve pozive su Josip Mišić, Marco Pašalić, Marko Pjaca, Martin Baturina i Dario Melnjak, koji svojim igračkim profilima i navikama nude potencijalno vrlo upotrebljive alternative na pozicijama o kojima se podosta govorilo nakon dva vezana poraza u kvalifikacijama za Euro. Mišić kao najbolja "šestica" domaće lige svakako ima što ponuditi hrvatskom veznom redu, osobito ako u obzir uzmemo činjenicu da Marcelo Brozović, nakon prvih mjeseci njegove saudijske pustolovine i izostanka natjecateljskih podražaja svojstvenih elitnom europskom nogometu, ipak ne igra na onoj razini na kojoj smo ga navikli gledati.

image

Marco Pašalić

VIGO MAVROVIC

Raspoloženi Pašalić (šest pogodaka za Rijeku u svim natjecanjima) čini se kao kvalitetno ofenzivno rješenje, s obzirom na kronični deficit krilnih igrača koji ovih dana vlada u nacionalnoj selekciji, a isto vrijedi i za njegova klupskog kolegu Pjacu. Baturina je uoči Turske i Walesa dobio Dalićev pretpoziv, što jasno govori da izbornik ima u vidu najvećeg Dinamovog talenta, no je li, kao što je sugerirao i izbornik U21 reprezentacije, Dragan Skočić, nakon pobjede protiv Bjelorusije - stiglo vrijeme da se modra "desetka" pridruži "velikim dečkima"? Kad je, pak, o Melnjaku, kao ponajboljem Hajdukovom igraču riječ, dojam je da bi njegove igračke karakteristike mogle doći do izražaja u reprezentativnim redovima, osobito u nadolazećim ogledima s Latvijom i Armenijom, protiv kojih će naše centarfore biti potrebno snabdijevati upotrebljivim loptama s bekovskih pozicija. Upravo taj segment izostao je u utakmicama s Turskom i Walesom, pa je, posljedično, i učinak Petra Muse, odnosno Diona Drene Belje, bio daleko od očekivanog.

image
GORAN MEHKEK Cropix

Inozemni bazen

Iako su Musa i Beljo ispali, mogli bismo reći, kolateralne žrtve slabog općeg izdanja reprezentacije u prethodnim susretima, osobito u kontekstu spomenutog izostalog doprinosa bočnih (i krilnih) igrača, odnosno blijedog izdanja veznog reda, legitimno je razgovarati i o preostalim opcijama u vrhu napada, a to nas s HNL-ovih pašnjaka vodi prema onim inozemnima. Ante Budimir u petak je s dva pogotka zapečatio Osasuninu pobjedu protiv Granade, i istaknuo kandidaturu za možebitno rješenje na poziciji špice, odnosno za potencijalnu zamjenu Bruni Petkoviću i Andreju Kramariću.

Treba biti realan i priznati kako Budimir tijekom svojih ranijih partija u reprezentativnom dresu nije briljirao, no postavlja se pitanje može li se Hrvatska, s postojećom igračkom bazom, olako odreći napadača koji je u dosadašnjem dijelu La Lige četiri puta zatresao protivničke mreže. Tu je, definitivno, i Roko Šimić, centarfor s već višestruko opjevanim "mandžukićevskim" navikama, koji je odlično otvorio aktualnu sezonu, te za Salzburg, u prvih devet kola austrijske Bundeslige, također zabio četiri gola.

image
IMAGO/IMAGO SPORTFOTODIENST/PROFIMEDIA Imago/imago Sportfotodienst/profimedia

Kad je, pak, o ostatku bazena koji obuhvaća hrvatske nogometaše u inozemnim ligama riječ - mogućnosti su poprilično ograničene. Pored igrača koji su već u (širem) reprezentativnom kadru, a njima možemo pridružiti i Luku Sučića, teško je izdvojiti imena koja bi u bližoj budućnosti mogla konkurirati za dres s crveno-bijelim kvadratićima.

Valjalo bi ipak spomenuti Dominika Kotarskog, PAOK-ova čuvara mreže, koji svojim profilom, napose igrom nogom, odgovara onome što bismo mogli nazvati modernim golmanom, te Marina Pongračića, standardnog stopera Leccea, Stipu Biuka, krilnog napadača Los Angelesa i, eventualno, Adriena Thomassona, ofenzivnog veznjaka Lensa, koji, uz francusku, ima i hrvatsku putovnicu, te se već izjasnio kako bi volio igrati za "vatrene".

Trend koji ne obećava

Ako se fokusiramo na trenutačnu situaciju i "operaciju Euro 2024", Dalić, dakle, ima određeni manevarski prostor, no on je ipak ograničen. U užem bi se izboru, pored "povratnika" kao što su Budimir, Melnjak ili Pjaca, mogli naći Mišić, Pašalić, Šimić ili Baturina, te potencijalno popraviti krvnu sliku reprezentacije uoči ključnih ogleda. Mimo navedenih, mahom široj javnosti poznatih imena, ne naziru se pojedinci koji bi mogli isplivati ispod radara i prometnuti se u "džokere" ili neočekivane junake. Imamo to što imamo, mogao bi glasiti konačni zaključak, a krucijalno će biti iz postojećeg špila odabrati prave karte - i odigrati ih na najbolji mogući način.

Ako, međutim, odemo korak dalje, te priču o alternativama i "svježoj krvi" stavimo u dugoročnu perspektivu, pod radnim nazivom "život nakon Luke Modrića i Ivana Perišića", budućnost baš i ne izgleda najsvjetlije. U hrvatskim klubovima, izuzev Dinama (barem zasad), vlada negativan trend smanjivanja broja mladih igrača koji bi danas-sutra mogli dogurati do A selekcije, i u njoj preuzeti važne uloge. Inozemni je "lager", kako rekosmo, poprilično "tanak", i trenutačno se u najvećem dijelu svodi na hrvatske igrače koji ne igraju u ligama Petice.

Sve u svemu, ostaje nam se nadati da će mjerodavni (čitaj HNS) tom potencijalnom problemu pristupiti strateški i krenuti graditi sustav koji će na nacionalnoj razini proizvoditi i razvijati kvalitetne kadrove. Ili se, s druge strane, možemo nadati da će nas dobra stara dijaspora počastiti kao mnogo puta dosad, i ponuditi nam nekog novog Rakitića ili Kovačića.

08. studeni 2026 14:37