Jedan neprimjetan dodir lopte bio je dovoljan da Hrvatska ostane bez pogotka vrijednog produžetka u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva. U trinaestoj minuti nadoknade susreta protiv Portugala moderna tehnologija ponovno je pokazala koliko je postala važan dio nogometa. Zahvaljujući Connected Ball Technology (CBT), odnosno tehnologiji povezane lopte, i VAR-u, sudac Espen Eskas poništio je pogodak Joška Gvardiola zbog zaleđa koje je prethodilo minimalnom dodiru Igora Matanovića.
Connected Ball Technology službeno je debitirala na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine. Riječ je o sustavu ugrađenih senzora unutar lopte koji prikupljaju iznimno precizne podatke o njezinu kretanju, brzini, putanji i trenutku kontakta s igračem. Ti se podaci u stvarnom vremenu šalju u VAR sobu, gdje se kombiniraju s informacijama dobivenima putem kamera za praćenje igrača. Na taj način tehnologija pomaže sucima pri donošenju odluka, osobito u situacijama poluautomatskog određivanja zaleđa, pridonoseći većoj točnosti i dosljednosti sudačkih odluka.
Riječ je o sustavu senzora ugrađenih u loptu kako bi se dobili precizni podaci o njezinu kretanju i položaju. Ova tehnologija trebala bi pomoći u procesu donošenja odluka, osobito VAR sucima, pružajući iznimno detaljan uvid u dinamiku lopte, poput točnog trenutka kontakta te informacija o brzini i putanji.
Zanimljivo je da je ova tehnologija već na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. privukla veliku pozornost. Portugal se i tada našao u središtu jedne od najzanimljivijih situacija na turniru. U susretu grupne faze protiv Urugvaja (2:0) činilo se kako je vodeći pogodak postigao Cristiano Ronaldo nakon ubačaja Brune Fernandesa. Portugalski napadač odmah je krenuo slaviti pogodak, uvjeren da je glavom preusmjerio loptu u mrežu. Međutim, podaci senzora pokazali su da Ronaldo nije dirao loptu, zbog čega je pogodak opravdano pripisan Fernandesu. Ronaldo, iako je srčano slavio i nadao se podebljanoj statistici, na kraju nije "prevario" senzor.
U središtu tehnologije nalazi se senzor ugrađen u loptu koji radi na frekvenciji od približno 500 Hz, odnosno prikuplja podatke 500 puta u sekundi. Senzor bilježi ubrzanje i kretanje lopte u tri dimenzije te s velikom preciznošću određuje trenutak kontakta s igračem. Prikupljeni podaci u stvarnom se vremenu prenose u VAR sobu, gdje se povezuju s informacijama o položaju i kretanju igrača dobivenima putem kamera na stadionu, čime sucima pružaju dodatnu potporu pri donošenju odluka.
Važno je naglasiti kako CBT ne donosi sudačke odluke samostalno. Tehnologija služi kao alat koji sucima pruža preciznije podatke o trenutku dodira lopte, dok konačnu odluku i dalje donose glavni sudac i VAR tim.
Tehnologija je prošla opsežna testiranja između 2020. i 2022. godine kako bi se potvrdila točnost podataka koje prikuplja te njezina pouzdana integracija sa sustavom VAR. Provedena su i dodatna istraživanja koja su pokazala da ugrađeni senzori nemaju nikakav utjecaj na težinu, ravnotežu ni performanse lopte. Uoči svakog FIFA-ina natjecanja tim za inovacije ponovno provodi niz strogih provjera i testnih protokola kako bi osigurao besprijekoran rad sustava te sucima omogućio što preciznije donošenje odluka tijekom utakmica.
No tehnologiju ne koristi samo FIFA. U suradnji s Adidasom implementirala ju je i UEFA, koja ju je prvi put primijenila na Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024. Već na tom natjecanju CBT se istaknuo ulogom u jednoj od najzapaženijih sudačkih odluka. U susretu Belgije i Slovačke (0:1) u završnici utakmice senzori su utvrdili da je Loïs Openda igrao rukom neposredno prije asistencije za Romelua Lukakua. Zbog toga je pogodak Belgije poništen, a Slovačka je uz minimalnu prednost upisala tri boda.
Slučaj na utakmici između Hrvatske i Portugala, zanimljivo, nije prvi na ovom prvenstvu da CBT utječe na odluku suca. Susret između Švedske i Tunisa (5:1) pokazao nam je tehnologiju na djelu kada je Mattias Svanberg postigao pogodak koji je isprva bio poništen zbog zaleđa, da bi se utvrdilo kako je nekoliko trenutaka ranije Alexander Isak minimalno dirao loptu, zbog čega se Svanberg nije našao u zaleđu prilikom postizanja pogotka.
Iako se CBT može usporediti sa sustavom Snicko koji se koristi u kriketu, između njih postoje značajne razlike. CBT pomoću senzora ugrađenih u loptu bilježi fizički kontakt i precizno određuje trenutak dodira, dok Snicko koristi mikrofone za detekciju zvuka nastalog pri kontaktu loptice s palicom ili drugom površinom.
Iako je ponovno izazvao brojne rasprave u javnosti, CBT je razvijen kako bi sucima pružio što preciznije informacije i smanjio mogućnost ljudske pogreške. Kako se tehnologija nastavlja razvijati, očekuje se da će njezina primjena postati standard na najvećim međunarodnim natjecanjima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....