Ista zemlja, dva svijeta: Hrvatski prvoligaši su u sredini europskog poretka samo zato što ih vuče - Dinamo

Koliko para, toliko muzike, tako uglavnom ide priča hrvatskih klubova u korelaciji s njihovim europskim rezultatima. Oni su, doduše, čak i malo bolji od njihovog financijskog stanja. Hrvatska je prema UEFA-inom koeficijentu trenutačno na 20. mjestu u Europi i tu bi do kraja sezone trebala i ostati. U velikom financijskom izvješću, dokumentu pod nazivom “The European Club Finance and Investment Landscape” koji je kreirala i objavila krovna europska nogometna organizacija, hrvatski klubovi su u većini obrađenih kategorija koju stepenicu ispod te dvadesete pozicije. Daleko od europskog vrha, realno ipak bliže donjem nogometnom domu Starog kontinenta...

Većina podataka bazira se na 2024. godini pa tako UEFA u svojem izvještaju navodi da je među obrađenim klubovima devet aktualnih prvoligaša, bez Vukovara 1991 i s Rudešom. Nije najsvježije, ali poslužit će za razlučivanje nekih stvari.

Prihodi hrvatskih prvoligaša u 2024. iznosili su 130 milijuna eura, što je lijep prosjek od 13 milijuna eura i porast od 38 % u odnosu na 2023. Velik pomak, dobar novac, ali kad se zagrebe malo dublje, nije to baš tako kako se čini. Tih 130 milijuna Hrvatsku svrstava na 22. mjesto u Europi, a njezin je prosjek sličan poljskom, čiji su klubovi zaradili 241 milijun eura, no njih je 18. Prosjek je sličan, ali medijan nije. Radi se, pojednostavljeno, o središnjoj točki, iznad i ispod koje je po 50 posto vrijednosti. U Poljskoj je taj medijan 10, a u Hrvatskoj 3,4 milijuna eura. Kad bi se gledao taj medijan, Hrvatska bi po zaradi poprilično potonula na toj ljestvici. Vrlo je jasno zašto je takva razlika između dobrog prosjeka i vrlo skromnog medijana.

Razlog je – Dinamo. Zagrebački klub zaradio je osjetno više od svih ostalih prvoligaša, iako ni Hajduk, Rijeka i Osijek ne zarađuju malo. No Dinamo je daleko ispred svih, a svi ostali daleko od nekakve više europske razine. Od 130 milijuna eura zarade, na prihod od UEFA-e otpada 42 milijuna eura, prema čemu je Hrvatska 16. u Europi. Dinamo je u svom izvješću za 2024. objavio da je imao prihode od 57,5 milijuna eura, među kojima su UEFA-ina 32 milijuna eura.

Hrvatske brojke u 2024. godini prema UEFA-i

UEFA

Ukupno, dakle, od prosječne zarade od 13 milijuna eura hrvatskih prvoligaša, 7 posto otpalo je na TV-prava, 32 posto na UEFA-u, 13 posto na ulaznice, 32 posto na komercijalne prihode, a 15 posto na ostalo. Po postotku novca primljenog od UEFA-e, Hrvatska je 11. u Europi. Gibraltar je na 80 posto, Andora na 71, Moldavija na 60, Ukrajina na 56, Wales na 49, Slovenija na 43, Armenija na 39, Farski otoci na 36, Srbija na 35, Sjeverna Irska na 34. Da nema tog velikog novca s vrha, teška situacija u hrvatskim klubovima postala bi još puno teža.

U rubrici “Zarada klubova od prodaje ulaznica”, kao i kod ukupne zarade, europski vrh drži Engleska ispred Njemačke i Španjolske, dok su četvrti i peti Talijani i Francuzi. Zanimljivo, UEFA je u svom izvješću obradila i suspendiranu Rusiju, čiji su klubovi po zaradi od 64 milijuna eura bili šesti u poretku. Premierligaši 372, bundesligaši 217, članovi LaLige 194, Serie A 146, a Ligue 1 140 i, eto, Rusi odmah iza njih.

Po posjećenosti utakmica ne mogu se, doduše, mjeriti s elitom, a Hrvatska je s 18 milijuna eura zarade (porast od čak 54 posto u odnosu na 2023.) od ulaznica i na ovoj ljestvici na 22. mjestu. No prosjek od 1,8 milijuna eura po klubu kod medijana se ruši na 0,3. Dinamo je 2024. igrao i Ligu prvaka, a od ulaznica je zaradio 6.656.275 eura, a tradicionalno najgledaniji Hajduk 6.437.224. Dakle, više od 70 posto prihoda od ulaznica otpada na taj dvojac. Kad pridodamo Rijekinih 1.675.274, prešli smo 80 posto...

Trošak ukupnih plaća hrvatskih klubova iznosio je 100 milijuna eura (21. mjesto u Europi i porast od 15 posto u odnosu na fiskalnu 2023.), što je 77 posto od ukupnih prihoda. Taj je postotak poprilično visok i smatra se vrlo rizičnim u nogometnom svijetu. U Engleskoj je, primjerice, 64 posto. Trošak momčadi bio je 33 milijuna eura, 24. najveći na Starom kontinentu, dok su komercijalni prihodi iznosili 42 milijuna eura. Prosjek 4,2 milijuna eura, medijan tek 1,3. Hrvatska nogometna liga jednostavno je podijeljena na dva svijeta. Jedan predvodi Dinamo, iza kojeg su još tri najveća HR-kluba, a u drugom su svi ostali.

Operativni troškovi iznosili su 57 milijuna eura (24. u Europi), a kad se crta podvuče pod transfere, ostvaren je plus od 25 milijuna eura, prema čemu je SHNL bio čak deseti u Europi. To je jedina kategorija u kojoj su klubovi iz hrvatskog prvenstva bili u europskih Top 10. No da je situacija daleko od bajne pokazuje gubitak klubova prije oporezivanja koji je iznosio 5 mil. €, što je 41. rezultat među svim elitnim razredima pod okriljem UEFA-e.

Net equity, vlastiti kapital, razlika između ukupne imovine i ukupnih obveza, bio je 32 milijuna eura (20. mjesto), dok su tri prvoligaša u tom segmentu poslovanja bila u negativi. Bruto dug bankama iznosio je 41 milijun eura (16. mjesto).