Rasprava o najvećim rukometašima svih vremena u pravilu će iznjedriti nekoliko legitimnih kandidata i istinskih velikana igre kao što su, primjerice, Ivano Balić, Nikola Karabatić, Mikkel Hansen, ili, pak, Talant Dujšebajev i Jackson Richardson. Preusmjerimo li debatu, međutim, pitanjem o tome tko je najbolji obrambeni igrač kojeg su rukometni parketi ikada vidjeli, unaprijed možete očekivat da će se na GOAT tronu u toj kategoriji, gotovo jednoglasno, naći - Didier Dinart.
Francuski ministar obrane
Legendarni specijalist za defenzivne zadatke od 1996. do 2012. nosio je dres francuske reprezentacije i u tom razdoblju, kao centarhalf i neprikosnoveni ministar obrane Tricolora sa svojom nacionalnom selekcijom osvojio dva olimpijska zlata (2008. i 2012.), te se još dvaput penjao na krov Europe (2006., 2010.) i svijeta (2001.,2009.), da bi 2023. bio uvršten i u EHF-ovu rukometnu Kuću slavnih.
Sukladno nadimku Stijena, sa 198 centimetara visine i preko 110 kilograma tjelesne mase, stasiti je Dinart tijekom cijele svoje bogate karijere nemilosrdno razbijao suparničke napade (kako u reprezentaciji, tako i u klubovima, a igrao je za Dijon, Montpellier, Ciudad Real, Atlético Madrid i i PSG), te, osim sirovom snagom, čvrstoćom i stabilnošću, oduševljavao rukometne sladokusce i struku svojim blokovima, savršenim pozicioniranjem i sposobnošću anticipacije.
Brojni rukometaši, i to oni elitnog ranga, vjerojatno se i danas povremeno trgnu u gluho doba noći, uslijed noćnih mora o strašnom francuskom štemeru kraj kojeg svojedobno nisu mogli ni primirisati golu. Isto tako, brojni treneri još uvijek, objašnjavajući svojim pulenima kako bi trebali igrati u fazi defenzive, pomalo iznervirani zasigurno posegnu za prokušanim pitanjem: - Pa dobro, jeste li ikada gledali kako to radi Dinart?!
Naslijedio Vladu Šolu
I mi i oni ovih ga dana, međutim, gledamo u potpuno novoj ulozi. Dinart je, naime, izbornik reprezentacije Crne Gore na aktualnom Europskom prvenstvu, a mnogi su se, poglavito oni koji rukomet prate samo tijekom velikih reprezentativnih natjecanja, iznenadili vidjevši upravo njega na klupi Lavova u onoj ludoj utakmici protiv Slovenije na otvaranju turnira (poraz Crnogoraca 40-41, susret s najviše golova u povijesti europskih smotri).
Ne radi se ovdje o Dinartovom izborničkom debiju budući da je proslavljeni defenzivac, podsjetimo, od 2016. do 2020. držao kormilo Francuske (doveo ju do zlata na SP-u 2017., osvojio svjetsku i europsku broncu u naredne dvije godine, ali i ispao u prvom krugu EP-a 2020.), da bi potom, još godinu dana vodio Saudijsku Arabiju, a od 2023. je i glavni trener US Ivryja, s kojim se trenutačno natječe u drugom rangu francuskog rukometa (u koji je ispao lani).
Unatoč tome, dakle, što je Dinart odavno igračke tenisice zamijenio onim trenerskim, malo tko je ovu francusku ikonu očekivao u polo-majici sa zlatnim dvoglavim orlom na prsima.
A prvi ju je put navukao početkom studenog 2024. godine, kada je i službeno predstavljen kao deseti izbornik neovisne Crne Gore, i to šest mjeseci nakon što je ta zemlja ispala od Italije u doigravanju za lanjsko Svjetsko prvenstvo, a što je rezultiralo i ostavkom dotadašnjeg izbornika Vlade Šole.
- Dobar Dan, Crna Goro - rekao je tada legendarni Francuz na jeziku svojih domaćina te najavio promjene u obrambenom i napadačkom segmentu igre crnogorske reprezentacije, te istaknuo kako je cilj plasman na Europsko prvenstvo, a koji je Dinartova selekcija na koncu i ostvarila zauzevši drugo mjesto kvalifikacijske skupine ispred Finske i Slovačke, odnosno iza prvoplasirane Mađarske.
Kamp u Guadeloupeu i Kapisodin poziv
Ono što je u cijeloj priči ipak najzanimljivije jest kako je uopće došlo do toga da Dinart zasjedne na klupu Crne Gore...
- Uvijek sam imao odlične odnose sa Savezom Crne Gore, osobito s predsjednikom Petrom Kapisodom. Obojica smo bili igrači i suparnici na terenu, a sada smo dio iste momčadi, on kao predsjednik, a ja kao izbornik - rekao je 49-godišnji Francuz u razgovoru za službenu web stranicu crnogorskog saveza pa otkrio da se cijela priča zapravo zakotrljala još u lipnju 2023. na Karibima, preciznije u Guadeloupeu, francuskom prekomorskom departmanu u Karipskome moru (Mali Antili), odakle Dinart inače i jest rodom.
- Prošle sam godine imao čast pozvati crnogorsku reprezentaciju na kamp u Guadeloupeu, a to je iskustvo ojačalo naše veze i konsolidiralo našu profesionalnu razmjenu - prisjetio se Didier, a Kapisoda je govorio o tome kako je nakon kampa u Guadeloupeu, on bio taj koji je pozvao Dinarta i ponudio mu mjesto izbornika Crne Gore, na što je ovaj i pristao:
- Želio sam nekoga tko dolazi iz jednog od najboljih sustava na svijetu, i to ne samo zbog činjenica da nam je potreban rezultat, već da bi uspostavio sistem, odnosno svoju filozofiju obrane, napada i discipline.
Kapisoda, bivši crnogorski reprezentativac s dugotrajnom klupskom karijerom, a kojeg se pratitelji rukometa u Hrvatskoj s nešto dužim stažem sjećaju i dok je igrao na poziciju lijevog krila u Zagrebu (2005.-2007.), govorio je i o financijskom aspektu Dinartovog angažmana.
- Otkako je postavljen kao izbornik bilo je pitanja koja se tiču financija. Mi raspolažemo onime čime raspolažemo i Dider nema nište više nego što su imali njegovi prethodnici. Razlika je samo u tome što mu dozvoljavamo da vodi klub, a ima saveza koji potpišu ugovor s izbornicima i inzistiraju da rade samo za njih. Dinart je prihvatio moju ponudu, nije postavljao nikakve posebne uvjete, a jedino što je tražio jest da ako u ove dvije godine na koliko je potpisan ugovor, bude slobodan ako ga Francuzi pozovu da ponovno bude izbornik - objasnio je 49-godišnji Crnogorac.
Antiklimaks na Euru
Sve u svemu, početna faza suradnje između Dinarta i crnogorskog saveza bila je uspješna i, kako rekosmo, dovela do plasmana Lavova na Europskom prvenstvu, no u Oslu su se kola strmoglavila nizbrdo. Najprije je, kao što je ranije navedeno, Crna Gora u rekordnoj utakmici izgubila od Slovenije, da bi potom bila razbijena (24-37) od Farskih Otoka i tako ostala bez matematičkih šansi za plasman u drugi krug kontinentalnog natjecanja.
Uz poraze koji su, sami po sebi, težak udarac svim rambicijama koje su Crnogorci krenuli gajiti Dinartovim imenovanjem, posebno u oči bode činjenica da je ova reprezentacija s njim na čelu u dvije utakmice, protiv momčadi Uroša Zormana desetkovane ozljedama, a onda i protiv selekcije zemlje s 55.000 stanovnika, primila čak 78 golova.
Takvi ishodi u savršenoj su suprotnosti sa svime onime što predstavlja Dinart, čiji lik i djelo personificiraju granitnu i nepropusnu obranu. Za pretpostaviti je da je 44-godišnjak u oba navedena susreta imao golemu želju i sâm navući dres pa svojim primjerom pokazati crnogorskim igračima što im je raditi, no izglednije je da će uskoro ipak obući putno odijelo, zahvaliti se i, umjesto u Crnu Goru, odletjeti prema Francuskoj ili Guadeloupeu. Njegova misija nije bila uspješna... Štoviše, završila je debaklom i brutalnim nokautom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....