Rukometna budućnost: Euro bez zvijezda rađa nova imena, jedan grabi ispred svih

Što kažete na sedmorku Perez de Vargas – Barthold, Gudjonssen – Jorgensen – N. Karabatić (Hansen), Duvnjak, Remili (Rod), ili na sedmorku Corrales – Tollbring, Bjornssen – L. Karabatić (Blagotišek) – N‘Guessan, Palmarsson, Maqueda, ili sedmorku Pešić (Mikler) – Arino, Kastening – Overby (Salina) – Jonsson (Canellas, Bombač), Karačić (Lekai, Zarabec), Smits (Tonnesen). Puno je to, a nije ni to sve.

E pa ti sjajni igrači još su bili dio posljednjeg Eura u Njemačkoj ili nekog od posljednjih velikih natjecanja, a danas ih u vrlo kratkom vremenu više nema u svojim reprezentacijama. Ritam rukometa je pojeo mnogo toga, odustajanja su ranija nego što su bila prije, jednostavno, teško se nositi s toliko utakmica. Rukomet s tim sasvim sigurno gubi, a gubit će u tom ritmu i dugoročno, jer se toliko igrača koliko ih odlazi sa scene jednostavno ne pojavljuje da bi ih na isti način nadomjestili. To je proces i to je jednostavno nemoguća misija.

Kako će se rukomet snaći u tim okolnostima, teško je predvidjeti. Prva reakcija samog sporta je sve veća izjednačenost s kojom se ponekad bezličnost pojavljuje kao problem sporta uopće. Sport treba svoje zvijezde, one su ključne da bi sport imao svoju popularnost, a njih je svake godine manje, što je činjenica koju nitko ne može pobiti.

No, kao i svako natjecanje prije, i ovaj Euro je donio neke nove likove u svijet velikog europskog rukometa. To je šareno društvo, dio njega je došao iz mladih uzrasta, dio iz dugogodišnjeg staža u situaciji kada su izbornici prinuđeni popunjavati mjesta onako kako u tom trenutku najbolje mogu. Mi smo ih pokušali izdvojiti…

Marcos Fiss Ballester (Španjolska)

Veliki talent svjetskog rukometa, možda i najveći danas. Dečko koji je krenuo u Ciudad Realu, čiji je otac Julio Fiss nekada sjajni Kubanac koji je nosio dres spomenutog kluba, Veszprema, Mađarske… Fiss je ljevak, ima 18 godina, fantastično prepoznavanje rukometa. Igra već u Granollersu i na putu je za Barcelonu, a kako drugačije. On je sa 17 godina, dvije godine manje od generacije, bio MVP svjetskog kadetskog prvenstva i to samo po sebi govori sve.

Miro Schluroff (Njemačka)

I dok je Fiss 18-godišnjak, Nijemci su na scenu izvukli 25-godišnjeg Miru Schluroffa. Taj dečko je lijevi vanjski, rođen je u Austriji, igrao je rukomet na pijesku i s Njemačkom osvojio europsko zlato. Polako se uključio kroz Berlin, Wilhelmshaven i Minden u veliki rukomet i danas igra sjajno u dresu Gummersbacha. Izuzetno čvrst igrač, sjajnog šuta, njemačko otkriće na ovom Euru iako je prvi put u timu Alfreda Gislassona.

Patrick Andersson (Norveška)

Jedan klasični skandinavski ljevak. Ne visok, ali brz i okretan. Ima 21 godinu, igra za Norvešku i za danski Aalborg u Ligi prvaka. Tri godine se kalio u Elverumu i Norveška je s njim dobila nasljednika Roda, Tonnesena i društva.

Andraž Makuc (Slovenija)

Slovenija ima jako talentiranu mladu generaciju. Na ovom prvenstvu je pokazala Andraža Makuca, ali, recimo, nije Aljaža Anžića, još talentiranijeg iz generacije, jer je procjena da je prerano. Makuc je mlađi brat Domena Makuca koji igra u Barceloni, a dogodine ide u Kiel. Dvije godine je u Celju, inače je rodom iz Postojne. Lijevi i srednji vanjski, brz, realizator za budućnost.

Nikola Roganović (Švedska)

Šuter dešnjak, crnogorskog podrijetla. Njegov otac Zoran Roganović bio je odličan desni vanjski, kasnije izbornik Crne Gore. Napravio je karijeru u Lundu gdje je Nikola počeo s rukometom. Danas Nikola ima 19 godina, igra u Malmou, a sljedeće godine će obući dres njemačkog Gummersbacha. On i srednjak Mansson, koji je na tribini dok caruju Claar i Gottfridsson, velika su budućnost Švedske.

Zlatko Raužan (Hrvatska)

Naš pivot koji je ponikao u domaćoj ligi, što je izuzetna vrijednost. Ima 23 godine, nosi dres Sesveta, a od iduće godine ide u Zagreb, što bi trebao biti novi iskorak u karijeri. Dobio je priliku izostankom Šipića i maksimalno je iskoristio te se na najbolji način preporučio za budućnost. Raužan je dio generacije u kojoj su naši vratari Mandić i Kuzmanović. Već pet sezona igra u Europskoj ligi, ove sezone je to učinio najbolje dosad.

Wallem Conrad Peleka (Francuska)

Vidjet ćemo kako će se razviti, ali ima sjajne predispozicije koje nekad podsjećaju na Luca Abaloa. Ima 24 godine i nije više tako mlad, igra u PSG-u, iz čije je Akademije i ponikao. Jako je zanimljiv igrač, posebno za obranu, i sve više igra u Ligi prvaka. Ovaj Euro mu je premijera u dresu Francuske.

Igor Turčenko (Ukrajina)

Sjajan igrač, odličan šuter čiju je karijeru zaustavio nesretni rat u Ukrajini. Igrao je dugo za ZNT Zaporožje, pa četiri godine za Motor, pokazao se u Ligi prvaka, a onda je došao rat, to se ugasilo. On je otišao u Francusku, igra za Limoges vrlo dobro, no Limoges nije top-tim francuske lige. Dogodine će u Nantes i to će mu sigurno biti potreban iskorak. Možda malo kasni s 25 godina, ali je sjajan šuter i to će sigurno pokazati.

Noam Leopold (Švicarska)

Odlično lijevo krilo Švicarske i francuskog Nantesa. Ima 23 godine i u Nantesu je čekao neko vrijeme kraj Valera Rivere, ali kada je dobio priliku, više je ne ispušta. Inače je iz Thuna, igrao je u Winterthuru iz kojeg je preselio u Nantes i danas je prvo lijevo krilo Švicarske.

Luca Sigrist (Švicarska)

Jedan od najtalentiranijih mladih igrača Europe. Iz Luzerna je, igra za Kriens s našim Marinom Šipićem. Dogodine seli u njemački Melsungen. Lani je u Europskoj ligi s 87 golova bio najbolji strijelac i ta brojka ga je lansirala kao nasljednika Andyja Schmida na sredini švicarskog napada.

Nikoloz Kalandadze (Gruzija)

‘Naš’ Georgi Tskhovrebadze najbolji je gruzijski rukometaš danas, ali je Nikoloz Kalandadze sa 23 godine najveća perspektiva gruzijskog rukometa. Snažan, visok, brz. Sa 198 centimetara djeluje liderski, a činjenica da je već četiri godine u jakom francuskom Chambéryju samo govori da napreduje i da ga uskoro možemo očekivati na puno višoj razini. Igra u dva pravca i s tim predispozicijama to može biti top-klasa.

Marko Grgić (Njemačka)

On je Nijemac, ali mi ćemo zbog tata Danijela Grgića uvijek reći da je naš. Izuzetan talent, 22 godine, a već ponajbolji igrač i strijelac Bundeslige. Zaradio je transfer iz Eisenacha u Flensburg, a već prije dvije godine pojavio se na OI u Parizu kao 18-godišnjak i s njih ponio srebro. Svakako jedan od najvećih talenata europskog rukometa danas.