Navigation toggle

Zrinka Ljutić na kraju olimpijskih nastupa navrle su i suze

 PROFIMEDIA
Trijezno ogledalo

Milan i Cortina završili, Hrvatska je prošla onako kako je jedino i mogla

Plamen se gasi, dojmovi ostaju: ZOI donijele rekord Johannesa Klaeba i trezvenu sliku hrvatskih mogućnosti
Piše: Dean BauerObjavljeno: 23. veljača 2026. 13:11

Olimpijski je plamen ugašen. Ili se lagano gasi, ovisno o tome kada čitate ove retke. U svakom slučaju, 25. Zimske olimpijske igre u Milanu i Cortini završene su. Igre koje će se pamtiti primarno po Johannesu Klæbou, Norvežaninu koji je osvojio svih šest zlata u skijaškom trčanju te postao najtrofejniji svjetski olimpijac na zimskim igrama. Sada ima ukupno 11 zlata te po jedno srebro i broncu. Te je kolajne osvojio prije četiri godine u Pekingu. Igre će se pamtiti i po jednom lošem detalju, teškom padu Lindsey Vonn. Pamtit ćemo ih vjerojatno i po prvom hokejaškom finalu u kojem nije bilo Europljana od Vancouvera 2010., kad su za zlato igrale također SAD i Kanada.

Hrvatska? Po čemu ćemo mi pamtiti ZOI u Milanu i Cortini? Ruku na srce, po tomu što ćemo ih jako brzo zaboraviti. Zapravo, već i jesmo. Imali smo na Igrama 14 sportašica i sportaša, niti jedan/nijedna nije bio/bila u ozbiljnoj konkurenciji za medalju, a na koncu su i ostali daleko od postolja. Je li to podbačaj? Ne! Niti govora! Ovaj je rezultat u cijelosti usklađen s realnim očekivanjima prije Igara. Budimo, naime, objektivni, prije ZOI nitko nije sanjao neke medalje, velike rezultate. Od 14 sportaša koje smo poslali na sjever Italije svjetskom vrhu pripada Zrinka Ljutić. Ovakav je status izborila prošle sezone osvajanjem Malog kristalnog globusa u slalomu, u disciplini u kojoj je prva bila u tri utrke. Ta je sezona bila istinski sjajna. Sada možemo lamentirati kako je tada bila neopterećena, nitko na nju nije obraćao pozornost, pa je Zrinka to sjajno iskoristila. No činjenica je kako je Zrinka jedina iz naše olimpijske ekspedicije u statusu sportašice za vrhunske domete, za medalje, ali... Ne ove sezone! Ova joj je jako loša. Zašto, to ne zna još ni ona niti njezin stožer, no ako smo bili svjesni loše Zrinkine sezone, onda je jasno da, ruku na srce, nismo računali na njezin spektakl na ZOI. Jedno je nadati se, to je i lijepo; divno je navijati, ali valja i imati širom otvorene oči. One, pogled dakle, nije varao. Zrinka ove sezone nije prava.

Sada se vratimo onda pitanju: kakav je bio nastup Hrvatske na ZOI u Italiji? Jedini ispravan odgovor je – realan.

image

Filip Zubčić je odskijao 13. mjesto u slalomu, najbolji njegov olimpijski rezultat

AFP

Možemo ipak izvući i neke dobre stavke, štogod tko o tomu mislio. Recimo, Zubčićevo 13. mjesto u slalomu nije loše. Pače, to mu je i najbolji olimpijski slalomski plasman uopće. Prije četiri godine bio je 14. Baš kao što je i ona famozna utrka s psom u cilju, ekipni sprint skijaškog trčanja i 19. mjesto Tene Hadžić i Eme Sobol, daleko najbolji uopće hrvatski rezultat u ovom sportu. Kao i Anika Kožica koja je u biatlonu bila 60. na 15 km, što je opet naš najbolji rezultat na Zimskim igrama uopće u ovoj disciplini.

image

Anika Kožica je u biatlonu na 15 km ostvarila najbolji HR rezultat na dosadašnjim Igrama (60. mjesto)

PROFIMEDIA

U biatlonu se naše predstavnike u pravilu moralo tražiti negdje pri dnu. Krešimir Crnković je na 10 km bio pretposljednji (89.); Matija Legović je na 10 km po pravilima morao odustati, i to zato što su ga za cijeli krug prestigli oni najbolji. Isto se dogodilo u skijaškom trčanju Marku Skenderu na 50 km (Norvežani su ga prestigli na 30. km), dok je na 10 km bio 96. od 113 skijaša. U brzom klizanju naše su djevojke ostale još u kvalifikacijama. Međutim, i to je očekivano.

– Naši rezultati na ZOI realan su odraz naših mogućnosti.

Ovo su riječi Zlatka Mateše, predsjednika HOO-a. Riječi s kojima se u potpunosti slažemo. Otrijeznimo se, u zimskim sportovima nismo ni sila, još manje velesila. Imali smo, da, čudesno sjajne sestru i brata Kostelić, ali tu priča počinje i staje. Gotovo, nema više! Na ZOI je Hrvatska uglavnom ukras, ali dobar, pozitivan, i to podupiremo. Nije to nikakva sramota, štoviše. Ljudi, pa mi nemamo niti jedno pošteno skijalište u državi, što očekujemo? Spektakl? Da, šteta jedne Bjelolasice. Takvo što, olimpijski sportski centar, potreban nam je, ali za sav sport i sve sportove. Višenamjensko središte, a ne samo za biatlon, brzo klizanje, pa ni alpsko skijanje. U kojima nikada više nećemo biti bitan čimbenik. Osim ako se spletom genetike ne pojave opet neki novi Janica ili Ivica.

Zato, ne budimo kritični glede HR nastupa na ZOI u Italiji. Nije bilo podbačaja ni prebačaja. Te su Igre bile u skladu s hrvatskim očekivanjima.

Hrvatski rezultati na ZOI 2026.

ALPSKO SKIJANJE

- veleslalom: Filip Zubčić 14. mjesto

- veleslalom: Zrinka Ljutić 17. mjesto; Pia Vučinić bez plasmana

- slalom: Filip Zubčić 13. mjesto; Samuel Kolega i Istok Rodeš bez plasmana

- slalom: Zrinka Ljutić 26. mjesto; Leona Popović bez plasmana i Pia Vučinić bez plasmana

BIATLON

- 20 km pojedinačno: Matija Legović 72., Krešimir Crnković 76. mjesto

- 15 km pojedinačno: Anika Kožica 60. mjesto

- 10 km sprint: Matija Legović 59. i Krešimir Crnković 89. mjesto

- 7,5 km sprint: Anika Kožica 68. mjesto

- 12,5 km dohvatno: Matija Legović bez plasmana

BRZO KLIZANJE

- 500 metara: Valentina Aščić 3. u skupini, 25. mjesto

- 1.000 metara: Valentina Aščić 4. u skupini, 26. mjesto

- 1.500 metara: Valentina Aščić 5. u skupini, 27. mjesto ukupno i Katarina Burić 5. u skupini, 22. ukupno - bez polufinala

SKIJAŠKO TRČANJE

- klasični sprint: Tena Hadžić 66. i Ema Sobol 77. mjesto

- klasični sprint: Marko Skender 61. mjesto

- 10 km slobodni start: Tena Hadžić 88. i Ema Sobol 97.

- 10 km slobodni start: Marko Skender 96. mjesto

- ekipni sprint: Tena Hadžić/Ema Sobol 19. mjesto

- 50 km masovni start: Marko Skender, 55. mjesto

image

Valentina Aščić je u brzom klizanju na 1.000 metara imala i nesreću jer joj je dopala daleko najjača kvalifikkacijska skupina

PROFIMEDIA

04. lipanj 2026 20:15