NA RUBU OPSTANKA

Kako devet zemalja pokušava spasiti posljednje europske ‘žive fosile‘

Zajednički projekt MonStur in Danube pokreće prvi transnacionalni sustav praćenja ovih drevnih riba

Karlovac, 220224.
Javna ustanova Aquatika je potpuno slatkovodni akvarij u kojem se mogu vidjeti ribe koje nastanjuju rijeke, jezera, bare i mocvare.
Na fotografiji: akvarij sa pastrugama, ruskim jesetra i simom

 Ivana Grgic/Cropix
Zajednički projekt MonStur in Danube pokreće prvi transnacionalni sustav praćenja ovih drevnih riba

Devet zemalja duž rijeke Dunav udružilo je snage kako bi zaštitile jednu od najugroženijih europskih vrsta riba - jesetre. Dana 9. i 10. srpnja, 13 projektnih partnera i pridruženih partnera, uključujući nacionalna ministarstva, sveučilišta, nevladine organizacije i istraživačke institucije, okupilo se u Bukureštu kako bi pokrenuli projekt ‘MonStur in Danube‘, novu prekograničnu inicijativu za praćenje i zaštitu ovih drevnih migratornih riba, objavili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Sufinanciran iz programa Interreg Dunavska regija, ovaj trogodišnji projekt uspostavit će prvi ikad transnacionalni sustav praćenja jesetri u slivu rijeke Dunav, postavljajući temelje za dugoročnu zaštitu migratornih riba.

- Ovaj projekt šalje jasnu poruku: moramo djelovati zajedno ako želimo očuvati jesetre za buduće generacije. Dunav nas povezuje, a naši napori moraju činiti isto - poručio je Gheorghe Constantin, voditelj projekta.

Jesetre, često nazivane živim fosilima, plivaju Dunavom milijunima godina. No, zbog prekomjernog izlova, uništenih staništa i fragmentacije rijeka, većina autohtonih vrsta sada je na rubu izumiranja. Dvije od šest dunavskih vrsta jesetri već su izgubljene; preostale opstaju samo u izoliranim populacijama.

Sustav praćenja koji će se razviti kroz projekt, pružit će ne samo podatke o populacijama i staništima, već i preporuke za nacionalne i regionalne planove upravljanja slivom rijeke. Projekt će omogućiti bolju koordinaciju među sektorima – osobito na područjima gdje se otkriju nova mrijestilišta koja treba zaštititi od infrastrukturnog razvoja ili drugih prijetnji.

Rezultati će pomoći u izradi međunarodnog akcijskog plana za jesetre za četiri zemlje Gornjeg i Srednjeg Dunava, čime će se uskladiti mjere očuvanja jesetri duž cijelog sliva rijeke Dunav.

- Jesetre ne poznaju nacionalne granice – i naši napori da ih zaštitimo također ih ne bi trebali poznavati. Ova zajednička inicijativa za praćenje ključan je korak prema boljoj zaštiti. Generiranjem pouzdanih, slivno-usmjerenih podataka možemo pružiti nacionalnim i EU donositeljima politika znanstvene dokaze i zajedničke preporuke potrebne za poduzimanje konkretnih mjera - istaknula je Beate Striebel, voditeljica Inicijative za jesetre pri WWF-u.

Hrvatska je kao država dunavske regije već sudjelovala u projektima koji su bili usmjereni na zaštitu jesetri u dunavskom slivu (kao što je Interreg projekt MEASURES „Managing and restoring aquatic EcologicAl corridors for migratory fiSh species in the danUbe RivEr baSin“, 2018. – 2021.). Projektom „MonStur in Danube“ razvit će se protokoli i provesti istraživanja koja će dodatno doprinijeti njihovoj zaštiti.

- U Hrvatskoj će projekt biti usmjeren na terensko istraživanje rijeka u kojima imamo povijesne podatke o jesetrama, ali već dugi niz godina one tamo nisu zabilježene, primjerice u rijeci Kupi i Uni, a kako bismo dobili uvid u njihovu rasprostranjenost u Hrvatskoj. U tu svrhu koristit će se inovativne metode okolišne DNA (eng. environmental DNA, eDNA) kojima ćemo pokušati utvrditi status jesetri u istraživanim rijekama. Rezultate očekujemo do kraja projekta, odnosno do 2028. godine, a na temelju njih moći će se planirati bolja zaštita ovih tajanstvenih i ugroženih vrsta slatkovodnih riba - istaknula je Tanja Mihinjač, koja je u ime ministarstva sudjelovala na sastanku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. prosinac 2025 19:13