Mediteran ključa: Rekordne temperature mora prijete životu i obali

Mediteran se ponovno pregrijava, ali ove godine ranije nego ikad prije. U ponedjeljak, 30. lipnja, Sredozemno more dosegnulo je najvišu površinsku temperaturu dosad zabilježenu za mjesec lipanj, s 26,04 °C prema satelitskim promatranjima programa Copernicus koje je analizirao Météo-France. Neprekidni toplinski valovi koji tjednima pogađaju zapadnu Europu značajno su utjecali i na temperature površine mora. U zapadnom Sredozemlju, temperatura površine mora ponegdje već doseže 28–30 °C, što predstavlja iznimno visoke vrijednosti za ovo doba godine, piše Ekovjesnik.

Prosječne vrijednosti gotovo su 2-3 °C više od prosjeka razdoblja 1991.-2020., s temperaturnim anomalijama koje se penju i do +5 °C oko Azurne obale i Korzike, u Tirenskom moru te uz obale Katalonije i Balearskih otoka. U ovom španjolskom arhipelagu, meteorološka plutača zabilježila je rekordnu temperaturu za lipanj od 30,5 °C, no u utorak 1. srpnja temperatura je dodatno porasla na 31 °C. S obzirom na trenutačne vremenske uvjete, ali i očekivane nove toplinske valove, znanstvenici kažu da je malo vjerojatno da će temperature uskoro pasti.

Istovremeno, u Egejskom moru temperature su 8–10 °C niže u usporedbi sa zapadnim Sredozemljem te se kreću oko 20–22 °C, što odražava drukčije vremenske uvjete i utjecaj relativno svježeg sjeveroistočnog strujanja (meltemi).

Ovaj iznimno rani morski toplinski val, koji uglavnom pogađa zapadni dio Sredozemlja, jasan je znak sve izraženijeg trenda porasta temperatura i ubrzanog zagrijavanja Sredozemlja, s mogućim razornim posljedicama ne samo na morski život i ekosustave, već i na intenzitet i učestalost budućih ekstremnih vremenskih pojava. Duga intenzivna morska toplina predstavlja velik problem i za obalne zajednice, a njezini učinci šire se i na europsko kopno.

Sredozemlje se smatra jednim od najranjivijih svjetskih „žarišta klimatskih promjena“ te se zagrijava mnogo brže od globalnog prosjeka. Bez hitnog djelovanja za suzbijanje klimatskih promjena, stručnjaci upozoravaju da bi morski toplinski valovi (marine heatwaves - MHWs) – produljena razdoblja s izraženim temperaturnim anomalijama morske vode na određenoj lokaciji čija se učestalost na globalnoj razini udvostručila u posljednjih 20 godina – mogli promijeniti mediteransku regiju do neprepoznatljivosti.

Morski toplinski valovi postali su dugotrajniji i intenzivniji, a povećanje učestalosti povezano je s brzim porastom pojava masovnog pomora morskih organizama diljem svijeta.

Podsjetimo, rezultati istraživanja, objavljeni 18. srpnja 2024. u časopisu Global Change Biology, pokazuju da je tijekom razdoblja od 2015. do 2019. godine Sredozemno more doživjelo iznimne toplinske uvjete koji su rezultirali nizom od pet uzastopnih godina široko rasprostranjenih masovnih pomora (mass mortality events - MMEs) u cijelom Sredozemnom bazenu. Pojave masovnog pomora utjecale su na morska staništa i svojte duž tisuće kilometara obale od površine do dubine od 45 m.

Klimatske promjene izazvane ljudskim utjecajem, navode istraživači, postale su glavni pokretač svih promjena u okolišu, snažno utječući na morsku bioraznolikost i funkcioniranje ekosustava. Osim postupnog zagrijavanja mora i oceana, zakiseljavanja i deoksigenacije te porasta razine mora, ljudske aktivnosti uzrokovale su nagli porast učestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih događaja, između ostalog i morskih toplinskih valova.

Znanstvenici upozoravaju da bi razvoj ovakve situacije mogao imati razorne posljedice za morsku bioraznolikost, ribarstvo, akvakulturu, ali i vremenske obrasce diljem južne Europe i sjeverne Afrike.

„Ovakvi morski toplinski valovi već su ranije imali velik utjecaj na morski život u Sredozemnom moru“, kaže dr. Kathryn Smith iz Udruženja za morsku biologiju Ujedinjenog Kraljevstva. „U prošlosti smo imali utjecaje poput masovnog pomora beskralježnjaka, izumiranja morskih cvjetnica i izbijanja bolesti u uzgajalištima dagnji. Ovi najnoviji vremenski uvjeti vjerojatno će imati slične utjecaje.“

Toplije morske vode sadrže manje kisika, što dovodi do masovnog pomora riba, a kako ribe rone dublje kako bi pobjegle od topline na površini, morske ptice ih ne mogu dosegnuti što utječe i na smanjenje njihovog broja.

Sergii Zarev/panthermedia/profimedia

Topla mora potiču ekstremne vremenske uvjete, kao što se vidjelo tijekom oluje Daniel 2023. godine koja je ubila gotovo 6000 ljudi. Visoke površinske temperature mora u Sredozemlju učinile su je 50 puta vjerojatnijom i 50 posto intenzivnijom pa je ova oluja zapamćena kao najsmrtonosniji vremenski događaj tijekom 2023. godine.

Poplave u regiji Valencije 2024. godine, koje su odnijele preko 200 ljudskih života, također su djelomično povezane s visokim temperaturama površine mora.

„Klimatske promjene odgovorne su za globalno povećanje učestalosti, trajanja i intenziteta morskih toplinskih valova“, kaže dr. Alistair Hobday, direktor istraživanja za Program održive morske budućnosti Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO).

Sredozemno more konstantno se zagrijava od 1980-ih, s naglim ubrzanjem u posljednjem desetljeću. Tijekom posljednjih 40 godina, s jednog morskog toplinskog vala godišnje došli smo do prosječno četiri i to u cijelom Sredozemnom moru, a tijekom posljednjih pet godina površinske temperature mora konstantno su iznad prosjeka.

„Široko rasprostranjeni morski toplinski val u zapadnom Sredozemnom moru zahtijeva našu najvišu pozornost“, kaže dr. Karina von Schuckmann, viša savjetnica u francuskom nacionalnom centru za praćenje i prognoziranje oceana Mercator Ocean International (MOi), koji djeluje kao provedbeni partner u okviru svoje odgovornosti za upravljanje Copernicusovom uslugom za mora.

Znanstvenici naglašavaju da samo brzo globalno smanjenje emisija može zaustaviti ovaj trend. Bez hitne akcije, Mediteran bi se kao klimatsko žarište mogao trajno transformirati.