Zašto poruke o invazivnim vrstama ne dopiru do građana? Evo što kažu stručnjaci

Dok znanstvena zajednica sve veću pozornost pridaje invazivnim stranim vrstama, građani su nedovoljno svjesni njihove prisutnosti te negativnog utjecaja tih vrsta na ljude i okoliš. Složili su se oko toga sudionici okruglog stola Javna komunikacija o invazivnim vrstama održanog prošli tjedan u Zagrebu u sklopu Šestog hrvatskog simpozija o invazivnim vrstama.

- Komunikaciju o invazivnim vrstama treba prilagoditi različitim ciljanim publikama te kanalima kojima se pojedina publika koristi – od televizije i internetskih portala do društvenih mreža. Među uspješnim kampanjama o invazivnim vrstama ističu se ‘Zlikovci u prirodi‘ i ‘Ružičaste zloćke‘. Ti projekti već svojim nazivima privlače pozornost građana - istaknula je Lidija Tošić, voditeljica Službe odnosa s javnošću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Novinari Ružica Đukić, Bogdan Blotnej i Zrinka Korljan složili su se kako je sve teže privući pozornost publike. Zbog toga se u naslovima tekstova o invazivnim vrstama nerijetko koriste riječi kao što su „zli“ i „smrtonosni“. I koncentracija ljudi sve je kraća. Toga trebaju biti svjesni svi koji komuniciraju putem medija i društvenih mreža. Novinari su znanstvenicima poručili da budu što otvoreniji prema medijima.

- Budite proaktivni! Izgradite odnose s novinarima koji prate vaše područje. Njima je potrebna vaša stručnost. Prilagodite svoj jezik općoj javnosti. Govorite jezikom koji razumiju svi – od prvašića do umirovljenika. Ne zamarajte se mišljenjem kolega znanstvenika jeste li nešto rekli na način na koji biste to učinili na znanstvenom skupu.

Važno je da svoju poruku uspješno prenesete što širem krugu ljudi. Oboružajte se fotografijama i snimkama. Uz osnovne informacije, s medijima podijelite i zanimljivosti te osobna iskustva s invazivnom vrstom o kojoj govorite - savjetovali su predstavnici medija znanstvenicima.

Okrugli stol moderirali su profesor Sven Jelaska s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Krešimira Rendulić iz agencije Prorsus komunikacije.

- Uz komunikaciju putem medija bitno je da znanstvenici prigrle komunikaciju putem društvenih mreža. Komunikaciju trebaju temeljiti na akronimu KISSS – Keep it short, simple and shareable. Dakle, ključne poruke trebaju biti kratke, jasne i jednostavne za dijeljenje – u prvom redu putem društvenih mreža - poručila je komunikacijska stručnjakinja Krešimira Rendulić.

Znanstvenici i stručnjaci koji se bave invazivnim vrstama na okruglom su stolu podijelili vlastita iskustva s javnom komunikacijom.

Tim Adriaens iz Instituta za istraživanje prirode i šuma iz Bruxellesa istaknuo je kako se komunikacijske aktivnosti trebaju temeljiti na komunikacijskoj strategiji, odnosno planu. U slučajevima kada se trebaju komunicirati mjere poput kontrole populacije neke invazivne vrste s kojima se dio javnosti ne slaže, to je neophodno. U Belgiji je to bio slučaj s populacijom kanadske guske.

Većina hrvatskih znanstvenika složila se da njihove poruke o invazivnim vrstama teško pronalaze svoj put do javnosti. Svjesni problema, spremni su unaprjeđivati svoje odnose s javnošću. Naime, u borbi s invazivnim vrstama važna im je suradnja s građanima, a njezin je preduvjet kvalitetna komunikacija.