Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) poznat je i pod nazivom gnjurac, kormoran ili morovran. Smatra se da se na području Hrvatske gnijezdi jedna od najvećih populacija na Mediteranu (približno dvije tisuće parova), što našu zemlju obvezuje na njihovu trajnu i učinkovitu zaštitu.
Odrasle jedinke imaju crno perje sa zelenim odsjajem, dok su krila s ljubičastom nijansom i ljuskasta. Ističu se i kljun crn sa žutim rubovima te smaragdno zelene oči s uskim žutim prstenom.
- Za razliku od odraslih, mlade ptice imaju gornji dio tijela smeđe boje, a donja strana tijela je bjelkaste boje. Tragovi smeđeg perja mogu se vidjeti do druge godine starosti. Zbog ove razlike u izgledu odraslih i mladih jedinki, mnogi misle da se radi o dvije različite vrste, no to nije točno - ističu ornitolozi iz udruge BIOM.
Morski vranac je morska ptica koja se isključivo hrani ribom koju lovi roneći. Zaron može trajati nekoliko minuta, a zabilježeni su zaroni i do dubine od 60 metara. Najčešće se gnijezdi u kolonijama koje se nalaze na malim otočićima i hridima bez kopnenih grabežljivaca.
- Gnijezdi se po cijelom Jadranu, a najbrojniji je na njegovom sjevernom dijelu, posebice u istarskom akvatoriju te na području zadarskog arhipelaga. Sredozemna populacija morskog vranca ima vrlo razvučenu sezonu gniježđenja: prvi parovi započinju s gniježđenjem već tijekom zime (prosinac - veljača), dok se neke ptice gnijezde tek u svibnju. Gnijezdo od granja gradi na liticama, među škrapama ili na tlu u gustom grmlju - ističu ornitolozi.
U gnijezdo polaže 1-6 jaja (najčešće 3-4) na kojima leže oba roditelja. Inkubacija traje oko mjesec dana, a nakon izlijeganja roditelji mladunce hrane još 50-ak dana. U tom se razdoblju ptići zadržavaju u gnijezdu i njegovoj blizini.
Razlozi ugroženosti su stradavanje u ribarskim alatima i nedostatak hrane. Od ribarskih su alata za vrance najopasnije mreže stajaćice u koje se vranci zapletu i uguše te vrše i parangali. Nedostatak hrane uzrokovan je prelovom morskih organizama, naročito ribe. Osim toga, na ugroženost utječe prečesto uznemiravanje ptica tijekom gniježđenja, pojačan brodski promet i zagađenje naftom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....