Koja je životinja najuspješniji lovac? Mnogi će odmah prvo pomisliti na neku od mačaka, manjih ili većih, no zanimljivo je kako se uopće ne radi o njima. Zapravo, niti jedan od predatora na koje prve pomislimo uopće nije taj najubojitiji stvor. Recimo, dupin ima 90 posto uspješnih lovova, sivi sokol ima tek 45, domaća mačka 39, afrički divlji pas između 60 i 90, a vuks vega 20. No, tko je ona najubojitiji? Maleni stvor koji uspješno ulovi svoj plijen u 95 - 100 slučajeva. Radi se o - vretencu.
Kako kažu iz Javne ustanove Priroda Primorsko-goranske županije, malo tko ostaje ravnodušan prema ovim impresivnim kukcima.
- Vizualno su lijepi, neobični i atraktivni kao prizor u prirodi. Vretenca pobuđuju interese i fascinaciju biologa, entomologa, ljubitelja prirode, umjetnika, ali i inženjera i znanstvenika. Naime, vretenca su najuspješniji predatori upravi radi nevjerojatnih sposobnosti leta koje ih čine izuzetno agilnima, a kompleksne i velike oči omogućuju im vidno polje od 360 stupnjeva - ističu.
Pripadnici reda vretenaca (Odonata) imaju veoma očuvane i bogate fosilne nalaze koju nam ukazuju da njihova prisutnost na planeti Zemlji traje više od 300 milijuna godina. Postojali su, naime, i prije dinosaura. Ono što je fascinantno jest što se tijekom tog dugog perioda karakteristike i obilježja vretenca nisu previše mijenjali, ni biološki, ni morfološki. No, što se to „malo mijenjalo“ ? Prije 300 milijuna godina kukci su dosezali svoje najveće dimenzije u evolucijskom razvoju. Fosil vretenca koji datira iz tog razdoblja ukazuje da su najveći predstavnici vretenaca tada dosezali veličinu od 70 centimetara u rasponu krila. No zašto danas ne viđamo ovakve divove?
Znanstvenici pretpostavljaju da je prvotni razlog evolucijskog razvoja kukaca u smjeru većih dimenzija, bio porast koncentracije kisika u atmosferi, no u nekom trenutku uz daljnji porast koncentracije kisika, fosilni nalazi pripadnika vretenaca (ali i drugih kukaca) ukazuju da je evolucijski razvoj ponovno krenuo u smjeru smanjivanja veličine tijela kukaca. Naime, velika vretenca dugo su vladala nebom kao najuspješniji lovci, sve do trenutka razvoja ptica, što je bilo prije nekih 150 milijuna godina, ali i drugih vrsta životinja, što je pred njih stavilo novi izazov. Trebalo je biti brži i agilniji, a za to je potrebno postati manji.
Let vretenca je nepredvidiv, a savršena kontrola, agilnost i preciznost rezultat su sposobnosti ovih stvorenja da se kreću u svim smjerovima i mogućnosti postizanja brzine od 50 kilometara na sat.
Vretenca su svojim životnim ciklusom vezana uz prisutnost slatkovodnih vodenih staništa, u koja polažu svoja jajašca. Iz jajašca (ako ih ne pojede neka druga životinja), razvija se ličinka koja će se tijekom svog rasta nekoliko puta presvlačiti. Prije zadnjeg presvlačenja ličinka će napustiti vodeni okoliš i uhvatiti za stabilnu podlogu poput stabljike ili kamena. Pucanjem kože ličinke na leđnoj strani nastaje otvor kroz koji izlazi mladi imago koji će se nakon kratkog odmora u svom novom ruhu otisnuti u svijet, a iza njega će ostati samo prazni svlak.
- Želimo li očuvati vretenca – super saveznike (koji se hrane muhama i komarcima) moramo očuvati i staništa nužna za njihov opstanak. Iako su u svijetu kukaca vršni predatori, izvan tog razreda i sami su plijen pticama i vodozemcima - poručili su iz Javne ustanove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....