Plima promjena

Institut za oceanografiju istražuje kako rijeke i struje mijenjaju život u Jadranu

Novo istraživanje otkriva ključnu ulogu hidrodinamike u otpornosti planktona i održivosti morskih ekosustava

Ilustrativna fotografija

 Ivana Nobilo/Cropix
Novo istraživanje otkriva ključnu ulogu hidrodinamike u otpornosti planktona i održivosti morskih ekosustava

Razumijevanje utjecaja hidrodinamičkih procesa na planktonske zajednice doprinosi boljem shvaćanju otpornosti i održivosti morskih ekosustava, što je važno u kontekstu klimatskih promjena i upravljanja okolišem, objavili su iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Planktonski organizmi brzo reagiraju na promjene u okolišu zbog svog kratkog životnog vijeka i izravne povezanosti s fizikalno-kemijskim uvjetima mora. Budući da plankton čini osnovu morskog hranidbenog lanca i time izravno utječe na više trofičke razine poput riba, ključno je razumijevanje lokalnih ekoloških odnosa za učinkovito upravljanje morskim resursima, posebice u još nedovoljno istraženim otvorenim područjima Jadranskog mora.

- Kako bi se detaljno istražio utjecaj različitih hidrodinamičkih uvjeta na sastav i strukturu planktonskih zajednica, znanstvenici našeg instituta proveli su opsežna terenska istraživanja u akvatoriju oko otočića Blitvenice i Jabuke. Uzorkovanje morske vode provedeno je na više lokacija u studenom 2020. i svibnju 2021. godine. Analizirani su fizikalno kemijski parametri (temperatura, salinitet, kisik, hranjive soli), planktonske zajednice (bakterioplankton, fito- i zooplankton), primarna produkcija i horizontalne struje - objavili su.

U studenom 2020. zabilježeno je pritjecanje toplije i slanije vode iz južnog Jadrana, dok je u svibnju 2021. veći utjecaj imala rijeka Krka, što je oblikovalo fizikalno-kemijske karakteristike mora i sastav hranjivih soli. Također, u studenom je zabilježena dominacija sitnog pikoplanktona i povećana prisutnost kokolitofora na obalnim postajama, dok su u svibnju prevladavale veće fitoplanktonske stanice (nanoplankton i dijatomeje), što je pogodovalo razvoju zooplanktona, posebno račića veslonožaca (kopepoda). Povišena bakterijska proizvodnja zabilježena u svibnju rezultat je dotoka organskog materijala riječnim putem, ali i izlučivanja tvari od strane planktonskih organizama. Potpuna analiza istraživanja dostupna je u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science.

Ova istraživanja, pojašnjavaju, pokazuju kako epizodni riječni unosi mogu imati značajan utjecaj na razvoj nižih trofičkih razina u otvorenim dijelovima Jadrana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2025 00:28