U četvrtak, 30. listopada u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se predavanje Morska čudovišta u antičkom imaginariju. O temi će govoriti Danijel Lončar, a ulaz se ne naplaćuje.
- Za stare Grke i Rimljane, more je bilo sveprisutno. Ono je bilo izvor hrane i bogatstva, poveznica različitih kultura, poligon na kojem se testirala moć carstava. More je bilo granica poznatog svijeta. Stoga ne iznenađuje činjenica kako je beskrajno plavetnilo Mediterana bilo plodonosno za različite priče o morskim čudovištima i drugim bićima koja su zauzimala značajno mjesto u ondašnjem imaginariju - poručuju iz muzeja.
Homer nam u Odiseji donosi priču o Scili i Haribdi, dvjema užasima između kojih plovi Odisej, rastrgan između stijene i vrtloga. Kasniji pjesnici, poput Ovidija i Vergilija, rado dopisuju njihove priče, pa saznajemo kako je Scila nekoć bila djevojka sve dok ju čarobnica Kirka iz ljubomore nije pretvorila u neman s pasjim glavama oko pojasa. Osim njih, mora antičkog svijeta nastanjivala su različite nemani, poput one koju je porazio Perzej u mitu o Andromedi.
Pjesnik Opijan nas u svom didaktičkom epu o ribarenju podsjeća kako “beskrajna i spoznajama neuhvatljiva” plemena plivaju u dubinama, prenoseći nam antičku fascinaciju morem, kao i svijest o tome koliko je ono njima bilo nepoznato.
Morska bića su u umjetničkim prikazima nerijetko hibridnih oblika: žene s ribljim repovima, zmijska tijela s psećim glavama ili konji koji izranjaju iz valova. Oni su podsjetnici kako je u moru tanka granica između ljepote i užasa, privlačnog i zastrašujućeg.
Za stanovnike antičkog Mediterana, more je bilo pozornica na kojoj se odvijao život i mjesto imaginacije. U svojoj srži, morska čudovišta utjelovljuju strahove i anksioznosti mediteranskih naroda, pokušavajući objasniti nepredvidljivost samog mora i prirodne fenomene koje ono donosi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....